Predsjednik uprave BMW-a kritičan je prema dodatnim uvoznim carinama koje Europska unija namjerava nametnuti na uvoz kineskih automobila. Europska komisija je prije nekog vremena objavila da je spremna uvesti dodatne carine na uvoz kineskih električnih automobila. To bi trebalo učiniti kineska uvezena vozila manje pristupačnima, a kao rezultat toga, europska bi automobilska industrija mogla biti konkurentnija. Navedene carine trebale bi stupiti na snagu u srpnju, ali Komisija do tada želi razgovarati o uvođenju samo njih s kineskim predstavnicima koji će doseći maksimalan iznos od 38,1 posto, a carine neće biti unificirane sve kineske tvrtke. Komisija razmatra carinu od 38,1 posto za vlasnika MG-a SAIC, koji bilježi izvrsne prodajne rezultate u Europi, te 20 posto za Geely i 17,4 posto za BYD.

Visina davanja

Komisija će primijeniti stopu od 21 posto na tvrtke koje su sudjelovale u antisubvencijskoj istrazi, ali 38,1 posto na one za koje tvrdi da nisu. Carine bi čak mogle biti nametnute američkoj Tesli, koja bi mogla primiti individualno izračunatu tarifu na licu mjesta. Nove carine bit će povrh postojeće EU carine od 10% - što znači da će tvrtke s carinom od 38,1% plaćati carinu od 48,1% na svoja električna vozila koja izvoze u Europu. Nešto slično već je bilo učinio prije nekog vremena uveo Sjedinjene Američke Države, koje navodno žele zaštititi domaće tržište od najezde jeftinih kineskih električnih automobila. Administracija Joea Bidena uvela je uvozne carine do 100 posto. Do sada je Peking odgovorio carinama na uvoz automobila iz SAD-a (s većim kapacitetom motora), što će također utjecati na europske proizvođače automobila, jer BMW i Mercedes-Benz također proizvode SUV-ove visokih performansi u SAD-u.

UBMW-u kritični

Odluka Europske komisije nije dobro primljena među europskim proizvođačima automobila. Izvršni direktor BMW-a Oliver Zipse tako se oštro usprotivio spomenutim carinama, jer će taj potez, prema njegovim riječima, izazvati mjere odmazde. “Tarife nisu dobro rješenje”, komentirao je Zipse odluku povjerenstva. Prema njegovom mišljenju, odluka Komisije šteti europskim tvrtkama i interesima jer bi mogla pokrenuti spiralu međusobnih mjera koje bi u konačnici dovele do izolacije: "Zaštitne mjere, poput uvođenja dodatnih uvoznih carina, ne pomažu nam povećati konkurentnost na međunarodna tržišta."

Europska automobilska industrija puno više ovisi o Kini nego američka. Mnoge tvrtke proizvode svoje automobile u Kini i zatim ih uvoze na stari kontinent, uključujući Volvo, BMW, Daciu itd. Lani je iz Kine u Europu uvezeno oko 300.000 električnih automobila, od čega gotovo 100.000 Tesla. Ostatak su podijelile kineske i europske marke, posebice BMW. Stoga nekoliko stručnjaka upozorava da bi uzvratne mjere Pekinga mogle biti pogubne za europsku automobilsku industriju. S druge strane, kineski giganti puno lakše konkuriraju carinama i carinama. Na primjer; doista, grupa Rhodium tvrdi da bi europske carine trebale doseći razinu do 50% kako bi stvarno usporile kineske proizvođače u širenju u Europu.