Dok je veći dio Europe prošlog mjeseca uveo stroga ograničenja u javnom životu kako bi zaustavio širenje koronavirusa, jedna država se istaknula.

Švedska nije krenula u blokadu niti nametala stroge politike socijalnog distanciranja. Umjesto toga, izdala je dobrovoljne mjere, temeljene na povjerenju, savjetovala je starijim ljudima da izbjegavaju socijalni kontakt i preporučila ljudima da rade od kuće, redovno peru ruke i izbjegavaju nebitna putovanja. No, granice i škole za mlađe od 16 godina i dalje su otvorene – kao i mnoge tvrtke, uključujući restorane i barove.

Takav pristup trpi oštre kritike. Među njima su 22 ugledna znanstvenika koji su prošli tjedan u švedskom listu Dagens Nyheter napisali da su tijela javnog zdravstva pogriješila i pozvali političare da krenu u oštrije mjere. Oni ukazuju na visoki broj smrtnih slučajeva od koronavirusa u domovima za starije i opću stopu smrtnosti u Švedskoj, koja je veća od stope nordijskih susjeda – 131 na milijun ljudi, u usporedbi s 55 na milijun u Danskoj i 14 na milijun u Finskoj, a koje su usvojile mjere spriječavanja socijalnog kontakta.

Arhitekt strategije je Anders Tegnell, epidemiolog Švedske agencije za javno zdravstvo, neovisnog tijela čije stručne preporuke slijedi Vlada.

Tegnell je o švedskom pristupu razgovorao s Natureom.

Možete li objasniti švedski pristup kontroli koronavirusa?

Mislim da je precijenjeno koliko je takav pristup jedinstven. Kao i u mnogim drugim zemljama, cilj nam je izravnati krivulju, usporavajući širenje što je više moguće- u suprotnom su zdravstveni sustav i društvo u riziku od kolapsa.

Ovo nije bolest koja se može zaustaviti ili iskorijeniti, barem dok se ne proizvede djelotvorno cjepivo. Moramo pronaći dugoročna rješenja koja održavaju širenje infekcije na prihvatljivoj razini. Ono što svaka država pokušava učiniti je razdvojiti ljude, koristeći mjere koje imamo i tradiciju koju imamo kako bi implementirali te mjere. I zato smo mi završili čineći neke stvari malo drugačije.

Švedski zakoni o zaraznim bolestima uglavnom se temelje na dobrovoljnim mjerama – na individualnoj odgovornosti. Jasno piše da građanin ima odgovornost ne širiti bolest. To je srž od koje smo i započeli, jer ne postoji pravna mogućnost zatvoriti gradove u Švedskoj koristeći sadašnje zakone. Karantena se može razmotriti za ljude ili male prostore, poput škole ili hotela. Ali [zakonski] ne možemo blokirati geografsko područje.

Na čemu se zasnivao ovaj pristup?

Teško je govoriti o znanstvenim osnovama strategije s tim vrstama bolesti, jer o njoj ne znamo puno i učimo u hodu, iz dana u dan. Po mom mišljenju, blokade i zatvaranje granica nemaju povijesno znanstvenu osnovu. Pogledali smo nekoliko zemalja Europske unije kako bi utvrdili jesu li objavile bilo kakvu analizu učinaka tih mjera prije nego što su pokrenute, i nismo vidjeli gotovo ništa.

Zatvaranje granica je, prema mom mišljenju, smiješno, jer COVID-19 postoji u svakoj europskoj državi sada. Više nas zabrinjava kretanje unutar Švedske.

Kao društvo, više smo usredotočeni na uvjeravanje ljudi: neprestano podsjećamo ljude da koriste mjere, poboljšavajući mjere tamo gdje iz dana u dan vidimo da se trebaju prilagoditi. Ne trebamo potpuno zatvoriti sve jer bi to bilo kontraproduktivno.

Kako švedska agencija za javno zdravstvo donosi odluke?

Oko 15 ljudi iz Agencije sastaje se svakog jutra i ažurira odluke i preporuke prema prikupljanju i analizi podataka. Dva puta tjedno razgovaramo s regionalnim vlastima.

Velika debata s kojom se trenutno suočavamo je ona oko domova za starije osobe gdje smo zabilježili vrlo nesretne proboje koronavirusa. Zbog toga je švedska smrtnost veća u usporedbi s našim susjedima. Istraga je u tijeku, jer moramo razumjeti koje preporuke nisu slijeđene i zašto.

Pristup je kritiziran kao previše opušten. Kako reagirate na ove kritike? Mislite li da to riskirate živote ljudi više nego što je potrebno?

Ne vjerujem da postoji taj rizik. Javnozdravstvena agencija objavila je detaljne modele temeljene na specifičnostima pojedinih regija koji donose mnogo manje pesimističke zaključke od ostalih istraživača u pogledu hospitalizacija i smrti. Došlo je do povećanja, ali dosad nije traumatično. Naravno, idemo u fazu epidemije u kojoj ćemo u sljedećih nekoliko tjedana vidjeti puno više slučajeva – s više ljudi u jedinicama intenzivne njege – ali to je kao i kod svake druge države. Nigdje u Europi nije se uspjelo znatno usporiti širenje.

Što se tiče škola, uvjeren sam da će ostati otvorene na nacionalnoj razini. Nalazimo se usred epidemije i, prema mom mišljenju, znanost pokazuje da zatvaranje škola u ovoj fazi nema smisla. Morate zatvoriti škole prilično rano u epidemiji da biste postigli učinak. U Stockholmu, koji bilježi većinu slučajeva u Švedskoj, sada smo blizu vrha krivulje, tako da je u ovoj fazi zatvaranje škola besmisleno. Nadalje, od izuzetne je važnosti za psihičko i fizičko zdravlje mlađih generacija da ostanu aktivni.

Istraživači su kritizirali agenciju zbog toga što nije u potpunosti priznala ulogu asimptomatskih prenositelja virusa. Mislite li da su asimptomatski prenositelji problem?

Postoji mogućnost da bi asimptomatski prenositelji mogli biti zarazni, a neka nedavna istraživanja to pokazuju. Ali količina širenja vjerojatno je prilično mala u usporedbi s ljudima koji pokazuju simptome. Kod normalne raspodjele zvonaste krivulje, asimptomatski prenositelji se nalaze na margini, dok većinu krivulje zauzimaju simptomatični prenositelji, oni koje stvarno trebamo zaustaviti.

Mislite li da je pristup bio uspješan?

Vrlo je teško znati, stvarno je prerano. Svaka zemlja mora dostići „imunitet krda“ (kada je velik dio stanovništva imun na infekciju) na ovaj ili onaj način, a mi ćemo ga dostići na drugi način.

Dovoljno je signala koji pokazuju kako možemo razmišljati o imunitetu krda. Dosad je globalno prijavljeno vrlo malo slučajeva ponovne infekcije. Koliko će trajati imunitet krda, ne znamo, ali definitivno postoji imunološki odgovor.

Što biste učinili drugačije?

Podcijenili smo probleme u domovima za starije i način na koji se mjere primjenjuju. Trebali smo to temeljitije kontrolirati. Osim toga, zdravstveni sustav, koji je pod neobičnim pritiskom, ipak je uvijek bio ispred krivulje.

Jeste li zadovoljni strategijom?

Da! Znamo da je COVID-19 izuzetno opasan za vrlo stare ljude, što je naravno loše. Ali gledajući pandemije, postoje puno gori scenariji od ovog. Većina problema koji trenutno imamo nisu zbog bolesti, već zbog mjera koje se u nekim sredinama ne primjenjuju pravilno: smrt među starijim ljudima je ogroman problem i borimo se žestoko.

Štoviše, imamo podatke koji pokazuju da su epidemija gripe i zimski norovirus neprestano padali ove godine, što znači da naše socijalno distanciranje i pranje ruku djeluju. I uz pomoć Googlea vidjeli smo da je kratanje Šveđana dramatično smanjeno. Naša volonterska strategija imala je učinka.