Hrvatska je među šest zemalja članica koje su premašile granične vrijednosti Europske unije za sitne lebdeće čestice (PM2,5), pokazuje izvješće o kvaliteti zraka za 2020. koje je objavila Europska agencija za okoliš (EEA).

Unatoč poboljšanju kvalitete zraka u Europi u zadnjih deset godina, najnoviji podaci pokazuju da gotovo svi Europljani i dalje pate zbog zagađenog zraka, što za posljedicu ima oko 400.000 slučajeva prerane smrti širom kontinenta.

Šest država članica EU-a premašilo je 2018. godine granične vrijednosti Europske unije za sitne lebdeće čestice (PM2,5), a to su Bugarska, Češka, Hrvatska, Italija, Poljska i Rumunjska, navodi se u priopćenju Komisije. 

Samo četiri europske zemlje, odnosno Estonija, Finska, Island i Irska, imale su koncentracije sitnih lebdećih čestica ispod strožih, preporučenih gornjih granica Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

U izvješću Europske agencije za okoliš stoji da i dalje postoji razlika između zakonskih preporučenih gornjih granica kvalitete zraka u EU i onih koje preporuča WHO.

Prema procjeni Europske agencije za okoliš, izloženost sitnim lebdećim česticama uzrokovala je oko 417.000 slučajeva prerane smrti u 41 europskoj zemlji tijekom 2018.

Oko 379.000 tih smrtnih slučajeva dogodilo se u 27 zemalja članica Europske unije i Velikoj Britaniji, a 54.000 i 19.000 slučajeva prerane smrti uzrokovano je dušikovim dioksidom (NO2) odnosno prizemnim ozonom (O3). 

Prema izvješću EEA, smanjenje emisija na europskoj, nacionalnoj i lokalnoj razini u ključnim sektorima kao i prateće politike dovele su do bolje kvalitete zraka širom Europe.

Nakon 2000. godine, emisije ključnih onečišćujućih tvari u zraku, uključujući dušikove okside (NOx) od prometa, znatno su se smanjile usprkos većoj mobilnosti i povezanom povećanju emisija stakleničkih plinova u tom sektoru.

Emisije onečišćujućih tvari u području opskrbe energijom također su znatno smanjene, a napredak u smanjenju emisija iz zgradarstva i poljoprivrede bio je spor.

Zahvaljujući boljoj kvaliteti zraka, zbog zagađenja sitnim lebdećim česticama tijekom 2018. prerano je umrlo oko 60.000 ljudi manje nego 2009. Smanjenje smrtnosti zbog dušikovog dioksida još je značajnije jer se broj prerano umrlih smanjio za oko 54 posto tijekom zadnjih deset godina. 

Takve rezultate pozdravio je europski povjerenik za okoliš, oceane i ribarstvo Virginijus Sinkevičius. “Dobra je vijest da se kvaliteta zraka poboljšava zahvaljujući ekološkoj i klimatskoj politici koju provodimo”, rekao je. “Međutim, ne možemo zanemariti ni negativne strane, odnosno činjenicu da je broj preranih smrti u Europi uslijed zagađenja još uvijek daleko previsok”, upozorio je.

Podsjetio je da je u europskom zelenom planu EU postavio “ambiciozan cilj svođenja svih vrsta zagađenja na nultu razinu”. “Želimo li uspjeti i u potpunosti zaštititi zdravlje ljudi i okoliš, trebamo nastaviti smanjivati zagađenje zraka i svoje standarde kvalitete zraka više uskladiti s preporukama Svjetske zdravstvene organizacije”.

Sinkevičius je stoga najavio da će Europska komisija tome posvetiti pozornost u svojem sljedećem akcijskom planu.

Glavna izvršna agencija Europske unije nedavno je objavila plan djelovanja u sklopu akcijskog plana EU-a “Cilj nulte stope onečišćenja”, u okviru Europskog zelenog plana.

U izvješću se također navodi da dugotrajna izloženost onečišćujućim tvarima uzrokuje kardiovaskularne i respiratorne bolesti, a obje su skupine bolesti utvrđene kao dodatni čimbenici rizika od smrti kod pacijenata oboljelih od bolesti covid-19. Međutim, uzročno-posljedična veza između zagađenja zraka i težine bolesti covid-19 nije potpuno jasna te su potrebna daljnja epidemiološka istraživanja.