Zanimljivo je kako je kreator istraživanja Vanhanen svoju Finsku proglasio najinteligentnijom i dodijelio joj zajedno s Englezom Lynnom 101 bod, ili dva više nego što su dodijelili Britancima ili samo tri boda više nego što smatraju da su zaslužili Slovenci i Hrvati. No zato su napravili drastičnu razliku spram Albanaca za koje tvrde da zaostaju za Fincima punih 20 posto, baš kao što i Srbi kaskaju za najpametnijima u Europi 11 posto, a Slovenci, Hrvati i Francuzi manje od tri posto. Zanimljivo, prema Lynnu i Vanhanenu, dvije bivše najzapadnije jugoslavenske republike, danas samostalne države, imaju pametnije stanovništvo od Španjolske, Italije, Poljske, Rusije, Portugala... Uzmite ovo s rezervom.

Istraživači iz „Jakubmariana“ tvrde da IQ nije urođen ili vezan isključivo uz genetsku inteligenciju. Prema njima, nizak prosječni IQ u nekim državama ukazuje prije svega na nisku kvalitetu obrazovanja, a ne na nisku urođenu inteligenciju stanovništva. Za Albance koje su postavili na posljednje mjestu (82 boda) tvrde da im je tamo mjesto isključivo zbog katastrofalnog obrazovnog sistema koji je na razini uprosječenih europskih od prije punih 70 godina. Tek nešto malo bolje prošli su pretposljednji Crnogorci (86 bodova), treći od straga Turci koji su dosegnuli 90 bodova, Srbi s jedva 91 bodom.

- IQ se mjeri u odnosu na cijelu populaciju, s time da prosjek treba biti 100. Međutim, budući da se kvaliteta obrazovanja neprestano poboljšava u većini zemalja, osoba koja je na modernom standardnom IQ testu postigla 100 bodova postigla bi oko 120 na IQ testu iz 1950. (to se naziva Flynnov efekt).
Na primjer, osoba s IQ 82 (vrijednost Albanije na donjoj karti), prema standardima iz 1950-ih imala bi natprosječni IQ. To ukazuje na to da albanski obrazovni sustav zaostaje za većinom ostalih europskih zemalja, a ne da su Albanci na bilo koji način u osnovi manje inteligentni od ostalih Europljana, stoji u podacima istraživanja britanskog psihologa Richarda Lynna i finskog politologa Tatu Vanhanena te rezultatima PISA i TIMSS testova.

Autori zahtijevaju da korisnici ovih informacija imaju na umu i neizbježne statističke pogreške i pogrešaka u uzorkovanju razlike od samo nekoliko IQ bodova. No tvrde da one nisu statistički značajne.

Prema Lynnu i Vanhanenu kvaliteta i dostupnost obrazovanja poboljšavaju se već desetljećima. Tvrde kako je prosječan IQ u razvijenim zemljama i dalje oko 100. To je zato što, kako kažu, vrijednost IQ nije apsolutna već pokazuje koliko smo dobri u odnosu na ostatak populacije. Zanimljivo je kako je Vanhanen svoju Finsku proglasio najinteligentnijom i dodijelio joj zajedno s Lynnom 101 bod ili dva više nego što su dodijelili Britancima, ili samo tri boda više nego što smatraju da su zaslužili Slovenci i Hrvati. No zato su napravili drastičnu razliku spram Albanaca za koje tvrde da zaostaju za Fincima punih 20 posto, baš kao što i Srbi kaskaju za najpametnijima u Europi 11 posto, a Slovenci, Hrvati i Francuzi manje od tri posto. Zanimljivo, prema Lynnu i Vanhanenu, dvije bivše najzapadnije jugoslavenske republike, danas samostalne, imaju pametnije stanovništvo od Španjolske, Italije, Poljske, Rusije, Portugala...

Dakako, ovo istraživanje valje prihvatiti s velikom rezervom, jer prema posljednjim rezultatima PISA testa ne stojimo tako dobro. Tu nas žestoko šiju Slovenci, a i brojni drugi koji su na Top listi Lynna i Vanhanena iza nas. No to je jedna sasvim druga priča koju donosimo za koji dan. Kako god, ovo istraživanje za nas je iznimno dobro.