Jedna od najstarijh granica u Europi je ona sa Slovenijom i tijekom povijesti velik dio od sadašnjih 668 km dugačke kopnene granice bio je slobodan za prolaz. Obilježavali su ga te "carinski markeri - kameni"! I nakon 1991. bilo je relativno malo spornih dijelova, a najveći se spor vodi oko pomorske granice u Piranskom zaljev/Savudrijskoj vali te na Svetoj Geri.

Hrvatska u nedjelju ulazi u Schengen i eurozonu. Svečanosti ulaska Hrvatske u ta dva područja nazočit će i predsjednica Republike Nataša Pirc Musar, koja će se na graničnom prijelazu Obrežje sastati s hrvatskim premijerom Andrejom Plenkovićem i predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen.
 

Hrvatska će od 1. siječnja ukinuti 73 granična prijelaza na kopnenoj granici i 12 graničnih prijelaza na morskoj granici. Kontrole u zračnim lukama bit će ukinute za putnike koji putuju unutar Schengena 26. ožujka.

Novi režim, kontrola bez granica

Predsjednica Europske komisije u nedjelju će posjetiti Zagreb povodom pristupanja Hrvatske Schengenu. Ona će s Plenkovićem otići na granični prijelaz Obrežje i zajedno s njim sudjelovati na trojnom sastanku s Pirc Musarjevom. Prema riječima hrvatskog premijera, tema razgovora bit će novi režim bezgraničnih kontrola.
 

Nakon trojnog sastanka i ceremonije, Pirc Musarjeva će se sastati i s predsjednikom Europske komisije, priopćeno je iz ureda predsjednice. Bit će to njihov prvi susret otkako je Pirc Musarjeva preuzela dužnost predsjednice Republike. Predsjednicu će ovom prigodom pratiti ministrica vanjskih poslova Tanja Fajon.

Hrvatska će svoj ulazak u Schengen obilježiti na graničnom prijelazu Obrežje u subotu u ponoć, kada će se otvoriti vrata na svim graničnim prijelazima između Hrvatske i Slovenije i Mađarske. Granice između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore postat će vanjske granice schengenskog prostora, a umjesto dosadašnjih 6445, nadzirat će ih 7141 policajac.

Događaju na graničnom prijelazu Obrežje, gdje će se ulazak obilježiti podizanjem rampe i paljenjem zelenog svjetla na semaforu za prelazak granice, u novogodišnjoj noći nazočit će i ministar uprave ministra unutarnjih poslova Sanje Ajanović Hovnik, v. d. ravnatelja policije Boštjana Lindava i ministra unutarnjih poslova RH. Davor Božinović.

 
Slovensko i hrvatsko izaslanstvo ugostit će i slovenske i hrvatske policajce koji rade u postajama granične policije Obrežje i Bregana, a povlače se s graničnog prijelaza 1. siječnja 2022. godine, priopćeno je iz MUP-a.

Preuzimanje eura

Hrvatska 1. siječnja ne samo da postaje dio Schengena, nego toga dana uvodi i euro. Kupci će usluge i proizvode moći plaćati u eurima ili kunama još 14 dana, a 15. siječnja euro postaje jedina službena valuta plaćanja u Hrvatskoj te se više neće moći plaćati kunama.

Zamjena kuna bit će moguća u Sloveniji u prvim mjesecima iduće godine, a nakon toga samo u Hrvatskoj. Banke u Hrvatskoj cijelu će 2023. kune mijenjati za eure.

Hrvatski ministar financija Marko Primorac i guverner Hrvatske središnje banke Boris Vujčić simbolično će u nedjelju obilježiti ulazak Hrvatske u eurozonu podizanjem eura s bankomata. Plenković će pak s Von der Leynovom popiti kavu na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu, koju će platiti kovanicama eura.

Hrvatska će u novoj godini postati 20. članica eurozone i 23. država članica Europske unije koje su dio schengenskog prostora. Osim članica EU-a, Schengen uključuje i Norvešku, Švicarsku i Lihtenštajn, koji je posljednji pristupio tom prostoru 2011. godine.

Slovenija i Hrvatska će s novom godinom nakon 31 godinu ponovno imati istu valutu, a na međugraničnoj granici više neće biti kontrole.

Kako stoji "na Wikipediji": - Međusobne granice između Slovenije i Hrvatske uređivane su - slijedom stoljetnog uređivanja granica između slovenskih zemalja (koje su bile uključene u sastav Svetog Rimskog Carstva) i Hrvatske (koja je bila u realnoj uniji s Ugarskom) nakon II. svjetskog rata kao granice dviju federalne jedinice iste savezne države. Veći dio te granice je bio uređivan još za vrijeme Austro-Ugarske kao granica Cislajtanije (austrijski dio Carevine) i Translajtanije ("Zemalja krune Svetog Stjepana"). Ostalo je za urediti granicu u Istri, ranije jedinstvenoj pokrajini u sastavu Austrije te nakon I. svjetskog rata u sastavu Kraljevine Italije, čiji je sjeverni dio nakon II. svj. rata postao slovenskim, a južni dio teritorijem Hrvatske.