Napisala: Ksenija Žnidaršič

 Foto: Žiga Živulović Jr./Bobo

Posjet brdima i planinama u Hrvatskoj i Sloveniji postaje sve popularniji i kod domaćih, a posebice kod turista. Iako mnoge nadležne institucije i organizacije u više navrata upozoravaju na odlazak u planine u slučaju lošeg vremena ili fizičke nespremnosti, mnogi planinari ipak poslušaju upozorenja i sami se upute u brda ili planine. U takvim slučajevima češće se mogu dogoditi nezgode koje su ili posljedica nemara planinara ili nepripremljenosti na vremenske uvjete. Tada moraju intervenirati spasioci HGSS-A u Hrvatskoj te Gorska spasilačka zveza Slovenije (GRZS), što svakako nije lak zadatak kada je riječ o teško pristupačnom terenu.
 

Sve je više spasiteljskih akcija i u Hrvatskoj i u Sloveniji

Iz GRZS-a, a slično je i sa HGSS-om, objašnjavaju kako je broj spašavanja u planinama i na teško pristupačnim terenima iz godine u godinu sve veći. Taj trend prate zadnjih desetak godina, a svake godine se susreću s rekordnim brojem nesreća.

"Ovaj rast pripisujemo većem broju posjeta planinama. Ovisno o okolnostima nesreća, i dalje prevladavaju nesreće zbog proklizavanja, nepoznavanja terena i fizičke nespremnosti", pojasnili su dodavši da je točan uzrok nesreća utvrđuju nadležne službe, poput policije. Pritom prevladavaju spašavanja neozlijeđenih koji se, primjerice, onesvijeste ili zalutaju, te onih s lakšim ozljedama.

U osam mjeseci Slovenci su posredovali čak 402 puta, u HR je ta brojka bitno viša

"Ove godine od 1.1.2024. do 18.8.2024. intervenirali smo 402 puta. Od toga je GRS Tolmin, koja je jedno od najzaposlenijih gorskih spasilačkih društava u Sloveniji s najviše intervencija, intervenirala 59 puta. Broj intervencija usporedivo je s prethodnim sezonama, lani je u istom razdoblju bilo nešto više nesreća - 437. U Hrvatskoj ih je nešto više od 800 na godišnjoj razini “

Ove godine vjerojatno će posjećenost biti veća, a s posjećenošću raste i broj nesreća”, sigurni su.
 

 
HGSS i GRZS spašavanje u planinama i na teško pristupačnim terenima provodi besplatno, GRZS i HGSS ne naplaćuje troškove spašavanja, a financiraju ga i s više od 95 posto sredstvima iz Državnog proračuna u RH - ukupan im je proračun bio 2023. oko 3 milijuna eura, a u Sloveniji URSZR i FIHO.

Gorska spašavanja u inozemstvu se skupo naplaćuju

Kao što je već rečeno, spašavanje u planinama i na teško dostupnim područjima u Sloveniji je besplatno. Isto vrijedi i za Hrvatsku, gdje su sva gorska spašavanja besplatna za hrvatske i strane državljane, navodi STA. Drugačije je u susjednoj Austriji, gdje je Zakonom o socijalnom osiguranju propisano da se ne nadoknađuju troškovi spašavanja i prijevoza u dolinu u slučaju nezgoda tijekom turističkih ili sportskih aktivnosti. Ako je spašavanje bilo potrebno, ti se troškovi pokrivaju iz javnih sredstava.

U Italiji se mora dodatno platiti za spašavanje u planinama, ali u Njemačkoj imaju tri vrste spašavanja koje imaju različitu pokrivenost troškova. Što se tiče spašavanja, državna osiguravajuća kuća pokriva samo troškove toga. U slučaju spašavanja koje nije hitno, troškovi se dijele. Troškove spašavanja od problema, što je sve češći slučaj intervencija u planinama, mora snositi sam planinar.

Plaćanje spasitelja znači i bitno manje intervencija

Kad bi se posjetiteljima planina naplaćivali intervencijski troškovi, navode iz GRZS-a i HGSS-a, broj nesreća ne bi se bitno promijenio. Vjerojatno bi se neki ponašali odgovornije, ali postoji i opasnost da se netko tko nije osigurao ne javi u pomoć pa bi posljedice nesreće bile još gore, rekli su.
 

 
Drugačije bi bilo u slučaju stranih posjetitelja, jer bi se mnogi strani turisti vjerojatno bolje pripremili za turu i također odabrali prikladniju destinaciju ili angažirali planinskog vodiča, a imali bi i odgovarajuće osiguranje za spašavanje u planinama, vjerovati.

Kako navodi Zadarski.hr: https://zadarski.slobodnadalmacija.hr/zadar/regional/utroseni-su-milijuni-a-stranci-nisu-platili-ni-lipe-zapanjit-ce-vas-i-kolike-su-place-spasitelja-620831 -

Hrvatska gorska služba spašavanja (HGSS) je u više navrata upozoravala građane, a posebno turiste, ako se odluče uputiti u hrvatske planine da ne odlaze u japankama i šlapama, te da dobro prouče rute kretanja i obavezno imaju dovoljno vode, izdržljivu svjetiljku i punu bateriju mobitela, a po mogućnosti i drugu, punjivu bateriju s kojom mogu napuniti mobitel. Noći znaju biti hladne, pa bi trebao i koji komad dugih rukava te nepromočiva odjeća.

Iako je primjerice u Splitu vruće i temperatura je oko 36, a noćna oko 28-30, na Svetom Juri na Biokovu ili na Velebitu temperatura noću može biti "debelo" ispod 10 stupnjeva. I još ako počne kiša i nevrijeme, zapuše bura, eto u nevolji ste jer cijela noć provedena u majici na špaline i bez zaklona na 5-6 stupnjeva može biti kobna.

No turisti se toga ne pridržavaju, pa im odmah na početku iscuri baterija mobitela jer su radili selfije, nestane im i vode, a noge su im pune rane jer su po kamenjaru išli u šlapama te često i padnu, polome se. Služenje kompasom, svjetiljkama i davanje konzervativnih znakova za pomoć također im je nepoznato. I onda ne mogu dozvati pomoć, pa prvi glas da je netko nestao dolazi od prijatelja koji u večernjim satima prijave nestanak, što može biti i prekasno.

– Možemo reći da je ljeti u prosjeku oko 150-200 akcija spašavanja od 800 akcija godišnje. Od tog broja u prosjeku je 50 akcija spašavanja zbog stranih državljana. Omjer spašavanja domaćih i stranaca je 85:15 posto u korist domaćeg stanovništva. Možemo reći da je u te četiri godine bilo maksimalno do 200 akcija spašavanja stranaca. Broj spašenih je često nešto veći od broja akcije jer se nerijetko dogodi da spašavamo grupu od više ljudi – kaže nam Jadran Kapović, pročelnik Komisije za informiranje i analitiku HGSS-a.

Zaključno su istaknuli kako gorski spašavatelji žele da nesreća s tragičnim završetkom bude što manje. "Nažalost, nesreće će se uvijek događati, pogotovo u planinama, gdje se uvijek može dogoditi nešto nepredvidivo, na što koliko god dobro pripremljeni planinari mogu utjecati. No mnoge nesreće koje bi se dogodile zbog nepripremljenosti ili neprikladne opreme možemo spriječiti preventivom "