Svake godine čovječanstvo izgubi 10 milijuna hektara šume, a oceani su "ugušeni plastičnim otpadom". Zagađenje zraka i vode svake godine ubije 9 milijuna ljudi, što je više od 6 puta od trenutnih gubitaka pandemije.

Dva nova mjerodavna izvješća Svjetske meteorološke organizacije i Programa Ujedinjenih naroda za okoliš pokazuju "koliko smo blizu klimatskoj katastrofi", rekao je Guterres.

"2020. bit će jedna od tri najtoplije zabilježene godine, čak i uzimajući u obzir rashladni učinak fenomena La niña ove godine", rekao je glavni tajnik UN-a. - Posljednje desetljeće bilo je najtoplije u povijesti čovječanstva. Oceanske temperature dosegle su rekordno visoku razinu. Na Arktiku su 2020. godine zabilježene iznimno visoke temperature, više od 3 Celzijeva stupnja iznad prosjeka i više od 5 stupnjeva u sjevernom Sibiru. U listopadu se područje arktičkog leda smanjilo na rekordno nisku vrijednost, a sada je njegov oporavak rekordno nizak".

Također, permafrost se topi i, shodno tome, oslobađa metan, moćan staklenički plin. Apokaliptični požari i poplave, ciklone i uragani sve više postaju nova norma. Kao što je primijetio Guterres, u sjevernom Atlantiku prošlo je 30 uragana tijekom sezone uragana, što je dvostruko više od prosjeka drugih godina i novi je sezonski rekord. Prošle godine takve su katastrofe svijet koštale 150 milijardi dolara.

Prema glavnom tajniku UN-a, karantenski režim povezan s COVID-19 doveo je do privremenog smanjenja emisija i zagađenja okoliša. Međutim, razina ugljičnog dioksida i dalje je rekordno visoka i nastavlja rasti. U 2019. godini razina ugljičnog dioksida dosegla je 148 posto predindustrijske razine. U 2020. godini, usprkos pandemiji, nastavljen je trend rasta. Razina metana porasla je još više, na 260 posto. Dušikov oksid, snažni staklenički plin koji također šteti ozonskom omotaču, porastao je za 123 posto.

Sve u svemu, danas su, rekao je Guterres, emisije 62 posto veće nego 1990. kada su započeli međunarodni pregovori o klimi.

Glavni tajnik UN-a pozvao je na prevladavanje pandemije "ne samo za ponovno pokretanje svjetske ekonomije, već i za njezinu transformaciju".

"Prvo, u sljedeća tri desetljeća moramo postići globalnu ugljičnu neutralnost", rekao je Guterres. - Drugo, moramo osigurati globalno financiranje aktivnosti prema Pariškom sporazumu, globalnom klimatskom akcijskom planu. Treće, moramo napraviti iskorak u prilagodbi kako bismo zaštitili svijet - a posebno najranjivije narode i zemlje - od učinaka klimatskih promjena."

Kao što je Guterres primijetio, Europska unija već se obvezala da će postati prvi "klimatski neutralni kontinent" do 2050. Velika Britanija, Japan, Republika Koreja i više od 110 drugih zemalja obvezale su se na ugljičnu neutralnost do 2050. Buduća administracija Sjedinjenih Država, kao što je naglasio glavni tajnik UN-a, postavio si je isti cilj. Kina se obvezala to učiniti do 2060. godine.

"To znači", dodao je Antonio Guterres, "da će se do početka sljedeće godine zemlje koje čine više od 65 posto globalnih emisija ugljičnog dioksida i više od 70 posto globalnog BDP-a ambiciozno obvezati da će osigurati ugljičnu neutralnost."

Glavni cilj UN-a za 2021., naglasio je Guterres, bit će stvaranje Globalne koalicije za osiguravanje ugljične neutralnosti.