Cilj nove reforme europske poljoprivredne politike je osigurati održivu proizvodnju visokokvalitetne hrane po pristupačnim cijenama uz što manje birokracije te zadržati mlade u ruralnim područjima. Hrvatska bi iz toga mogla profitirati s pet milijardi eura. 

Europski će parlament ovaj tjedan na plenarnoj sjednici, koja će se zbog pandemije koronavirusa održati putem videoveze, raspravljati o reformi zajedničke poljoprivredne politike Europske unije (CAP) koja bi se trebala početi provoditi 2023.

Parlament će usvojiti svoje stajalište za pregovore s Vijećem EU-a o tri ključna pitanja – potpori strateškim planovima koje izrađuju države članice, financiranju i nadzoru te zajedničkoj organizaciji tržišta poljoprivrednih proizvoda.

Po podacima Eurostata, u Europskoj uniji 2016. bilo je gotovo 10,5 milijuna poljoprivrednih gospodarstava, od čega su više od 95 posto bila obiteljska gospodarstva, a gotovo trećina njihovih vlasnika bila je starija od 65 godina.

Govoreći o predstojećoj reformi na konferenciji za novinare putem Zooma, hrvatska eurozastupnica Sunčana Glavak (EPP, HDZ) izjavila je u petak da bi Hrvatska, po prijedlogu alokacije, mogla računati na gotovo pet milijardi eura za poljoprivredu i ruralni razvoj u idućem sedmogodišnjem proračunskom razdoblju. Uz to, dogovoreno je da se stopa sufinanciranja za ruralni razvoj podigne sa 70 na 85 posto kad je riječ o nerazvijenim regijama.

Predstojećom reformom, Parlament želi osigurati održivu proizvodnju visokokvalitetne hrane, uz što manje birokracije za poljoprivrednike, naglasila je Glavak. Reforma donosi i veću fleksibilnost, veću slobodu za države članice u programiranju mjera te blaže kriterije za investicije u ruralni razvoj, kazala je.

“Želimo zaštititi ruralna područja, milijune obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koja održavaju na životu ruralne zajednice i osiguravaju radna mjesta. Tu se posebno referiramo na mlade za koje želimo da ostanu u ruralnim područjima”, istaknula je Glavak, izrazivši nadu da će pojednostavljenje birokracije i način raspodjele sredstava ići njima na ruku.

Glavak je podsjetila da se 16. listopada obilježio Svjetski dan hrane, upozorivši da se na godišnjoj razini u EU-u baci čak 88 milijuna tona hrane, odnosno 173 kilograma po osobi. Hrvatsko kućanstvo baci više od 300.000 tona hrane godišnje, što je u prosjeku 75 kilograma hrane po stanovniku, upozorila je. S druge strane, od gladi i posljedica neishranjenosti u svijetu svaki dan umre više od 12.000 ljudi.

Eurozastupnica Ruža Tomašić (Hrvatska konzervativna stranka, Europski konzervativci i reformisti) također je upozorila da je nedovoljna generacijska obnova jedan od većih izazova u poljoprivrednom sektoru, zbog čega se svake godine smanjuje broj poljoprivrednika.

Naglasila je važnost razvoja seoskog turizma koji može značajno pridonijeti ruralnom gospodarstvu i generacijskoj obnovi. Smatra također da treba poticati tehnološke inovacije koje mogu biti pokretač promjena u poljoprivredi. U vezi zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda Tomašić je istaknula kako je potrebno omogućiti brzu provedbu mjera u slučaju tržišnih poremećaja koje su prilagođene situaciji, kao primjerice sada u koronakrizi.

“Zajednička poljoprivredna politika EU-a trebala bi poboljšati rad poljoprivrednika u Hrvatskoj, ali Hrvatska mora pronaći način da brzo, učinkovito i transparentno povuče europski novac”, poručila je Tomašić.

Poljoprivredna proizvodnja u Hrvatskoj bilježi zadnjih godina pad u gotovo svim sektorima zbog pretjeranog jeftinog uvoza i slabe potrošačke snage. Po podacima HGK, poljoprivredna proizvodnja u RH u zadnjih pet godina smanjila se za 26 posto, s oko 21 milijarde kuna 2012. na oko 17 milijardi kuna 2019.

Tri najveće političke skupine u Europskom parlamentu, Europska pučka stranka (EPP), Socijalisti i demokrati (S&D) i liberali (Renew Europe), postigle su kompromis o ključnim elementima reforme zajedničke poljoprivredne politike, izjavili su visoki izvori iz Europskog parlamenta na brifingu za novinare prošloga tjedna. 

Kompromis bi trebao osigurati ravnotežu između sigurnosti u opskrbi hranom, što se pokazalo jako važnim u aktualnoj pandemiji, te održive poljoprivredne proizvodnje s druge, kazao je izvor iz redova EPP-a. Naglasio je da je jednako tako važna i ravnoteža između održivosti i profitabilnosti poljoprivredne proizvodnje ako se želi privući i zadržati mlade u poljoprivredi.

“Parlament će se boriti za još više standarde u proizvodnji hrane kako bi se europskim građanima osigurala visokokvalitetna hrana po pristupačnim cijenama”, poručio je.

Europska komisija predstavila je 1. lipnja 2018. zakonodavne prijedloge za reformu zajedničke poljoprivredne politike nakon 2020., za koju će se izdvojiti nešto manje od trećine ukupnog proračuna EU-a.

Reformom se politiku želi pojednostavniti i modernizirati, s naglaskom na rezultatima i uspješnosti. Dosadašnji isti pristup za sve zamijenit će se fleksibilnijim sustavom koji će državama članicama omogućiti veću slobodu odlučivanja. Reforma se temelji na devet ciljeva koji odražavaju gospodarski, okolišni i društveni stup politike.

Svaka država članica provest će opsežnu analizu svojih potreba i izraditi strateški plan u kojem mora navesti na koji način planira upotrijebiti sredstva za poljoprivredu i ruralni razvoj za ispunjenje tih potreba u skladu s općim ciljevima EU-a i koje će instrumente primjenjivati, te utvrditi vlastite konkretne ciljne vrijednosti.

Potpora dohotku ostat će ključan dio politike. Osnovna plaćanja i dalje će se temeljiti na veličini poljoprivrednoga gospodarstva u hektarima. Međutim, reformom se želi dati prednost malim i srednjim poljoprivrednim gospodarstvima te poticati mlade poljoprivrednike da se bave poljoprivredom.

Komisija je predložila višu potporu po hektaru za mala i srednja poljoprivredna gospodarstva i smanjenje udjela primljenih izravnih plaćanja iznad 60.000 eura po poljoprivrednom gospodarstvu te ograničenje plaćanja na 100.000 eura po poljoprivrednom gospodarstvu u cilju pravednije raspodjele plaćanja.

Predložila je i izdvajanje najmanje dva posto sredstava za izravnu potporu dodijeljenih svakoj državi članici za mlade poljoprivrednike, uz financijsku potporu u okviru ruralnog razvoja.

Reforma donosi i veće ambicije u pogledu okoliša i klimatskih promjena. Gotovo 40 posto ukupnog proračuna za poljoprivrednu politiku trebalo bi biti namijenjeno mjerama u području klime.

Poljoprivrednici će se moći dodatno angažirati i bit će nagrađeni ako poduzmu više od obveznih mjera. Države članice EU-a razvit će dobrovoljne ekološke programe radi poticanja poljoprivrednika da provode poljoprivredne prakse korisne za klimu i okoliš.