Europska unija ne priznaje Aleksandra Lukašenka za predsjednika Bjelorusije i priprema sankcije protiv dužnosnika vladajućeg režima u toj zemlji, izjavio je u utorak šef europske diplomacije Josep Borrell.

“Smatramo da izbori 9. kolovoza nisu bili pošteni i ne priznajemo Lukašenka za legitimnog predsjednika Bjelorusije”, istaknuo je Borrell u raspravi na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Bruxellesu.

“Upravo donosimo sankcije za značajan broj odgovornih za nasilje, represije i falsificiranje izbornih rezultata. Te sankcije trebale bi biti usvojene prije Europskog vijeća 24. i 25. rujna u Bruxellesu ako želimo sačuvati europski kredibilitet”, poručio je šef europske diplomacije.

Dodao je i da Europska unija također preispituje odnose s Bjelorusijom kako bi “identificirala područja u kojima bi kontakti trebali biti suspendirani ili razmotreni, one u kojima ima interesa sudjelovati, čak ih intenzivirati, i podržati bjeloruski narod i civilno društvo te područja u kojima može pružiti dodatnu pomoć ako se dogodi evolucija prema novoj demokratskoj Bjelorusiji."

Šef europske diplomacije kritizirao je nastavak represije u Bjelorusiji gdje je „uhićeno više od 7500 mirnih prosvjednika i zabilježeno i dokumentirano 500 slučajeva mučenja”.

“Ako se situacija nastavi pogoršavati, bit će razmotrene dodatne sankcije (…) Pozivamo bjeloruske vlasti da pronađu izlaz iz krize obustavom nasilja i ilegalnih pritvaranja te pokretanjem inkluzivnog nacionalnog dijaloga, a EU je spreman podržati svaku vjerodostojnu inicijativu u tom smislu”, istaknuo je.

Borrell je ustvrdio da bi novi izbori pod nadzorom Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) bili najbolja opcija, ali je i napomenuo da do sada nisu mogli stupiti u kontakt s bjeloruskim vlastima ni na kojoj razini.

“Lukašenkova odlučnost da ostane na vlasti uz očito sve veću potporu Moskve sve to otežava”, zaključio je Borrell, dan nakon sastanka Lukašenka s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Na sastanku ministara vanjskih poslova EU-a u ponedjeljak trebala bi biti konkretizirana i odluka o mogućim sankcijama Turskoj zbog napetosti s Grčkom oko rezervi prirodnoga plina u istočnom Sredozemlju. Konsenzusa o tome još nema.