Europska unija osudila je žestoko postupanje bjeloruske policije nad prosvjednicima koji su u nedjelju navečer izišli na ulice Minska i drugih gradova diljem Bjelorusije kako bi izrazili svoje nezadovoljstvo rezultatima predsjedničkih izbora.

“Izbore je zasjenilo nesrazmjerno i neprihvatljivo državno nasilje nad mirnim prosvjednicima”, izjavili su visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell i povjerenik Europske komisije za proširenje Oliver Varhelyi u ponedjeljak u Bruxellesu.

“Osuđujemo nasilje i zahtijevamo hitno puštanje svih osoba koje su sinoć uhićene”, istaknuli su visoki europski dužnosnici poručivši da bjeloruske vlasti moraju osigurati poštivanje temeljnog prava na mirno okupljanje.

Bjeloruska oporbena političarka Svetlana Tihanovskaja prethodno je izjavila da ne priznaje izbornu pobjedu svog protukandidata Aleksandra Lukašenka zbog masovne manipulacije izbora.

Prema jutros objavljenim i još neslužbenim rezultatima bjeloruske središnje izborne komisije, Lukašenko je na jučerašnjim izborima osvojio 80 posto glasova dok je njegova glavna protukandidatkinja Tihanovskaja dobila 9,9 posto glasova.

Nakon objave prvih neslužbenih rezultata je u nedjelju navečer diljem Bjelorusije došlo do prosvjeda, ali i žestokih sukoba između prosvjednika i policije. Policija je upotrijebila vodene topove, suzavac i zvučne bombe kako bi rastjerala prosvjednike. Kako izvještava novinska agencija RIA pozivajući se na podatke bjeloruskog ministarstva unutarnjih poslova, tijekom prosvjeda je uhićeno 3000 ljudi. Aktivisti za građanska prava tvrde da je tijekom prosvjeda smrtno stradala jedna osoba nakon što ju je pregazilo policijsko vozilo.

66-godišnji Lukašenko vlada Bjelorusijom još od 1994. godine te je po svom stažu najdugovječniji predsjednik u Europi. Masovnu potporu održavao je egalitarističkom politikom, kontrolom medija te represivnim mjerama protiv oporbe. Zauzimao se za ujedinjavanje s Rusijom, suprotstavljao se međunarodnim financijskim institucijama i zapadnim vladama te održavao dobre odnose s nizom autoritarnih i totalitarnih režima. Zbog svog načina vladanja čeličnom rukom dobio je i nadimak “posljednjeg europskog diktatora”.