Francuski predsjednik Emmanuel Macron najavio je u večerašnjem obraćanju građanima nakon pada vlade i ostavke premijera Michela Barniera da će u narednim danima imenovati novog premijera. Kako je rekao, on će biti zadužen za formiranje vlade u "općem interesu". Ustvrdio je i da će svoj predsjednički mandat odraditi do kraja.

 
Macron je optužio i ljevicu i desnicu da žele uništiti Francusku

Macron je u desetominutnom obraćanju zahvalio Barnieru na predanosti i ustrajnosti te najavio da će svog nasljednika imenovati u narednim danima. Prema njegovim riječima, on će biti zadužen za formiranje vlade u "općem interesu", čiji će prioritet biti usvajanje proračuna.

Do sada se spominjao predsjednik centrističkog Demokratskog pokreta Francois Bayrou, koji je također žurio na ručak u Elizejskoj palači, ministar obrane Sebastien Lecornu, bivši socijalistički premijer Bernard Cazeneuve te dugogodišnji gradonačelnik Troyesa Francois Baroin kao mogući kandidati za novog premijera, kao i bivši europski povjerenik Thierry Breton.

Macron je u svom govoru optužio krajnju ljevicu i krajnju desnicu, koje su parlamentu podnijele zahtjev za izglasavanje nepovjerenja Bernierovoj vladi, da ne žele graditi, već rušiti te da samo žele provocirati prijevremeni predsjednički izbori. "Mandat koji ste mi demokratski povjerili je pet godina i ja ću ga odraditi do kraja", rekao je Macron, čiji mandat istječe 2027. godine.

 
Prva francuska vlada od 1962. koja je svrgnuta izglasavanjem nepovjerenja

Francuski predsjednik također je naglasio da francuska vlada mora surađivati ​​u suočavanju s izazovima i voditi računa o interesima birača. Spomenuo je i subotnje ponovno otvaranje pariške katedrale Notre-Dame, kojem će nazočiti brojni svjetski čelnici, uključujući i novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa. Govor je zaključio riječima: "Živjela Republika, živjela Francuska".

Barnierova manjinska vlada desnog centra pala je u srijedu navečer nakon što je 331 od 577 zastupnika donjeg doma francuskog parlamenta podržao prijedlog za izglasavanje nepovjerenja. Krajnja desnica i krajnja ljevica odlučili su se na to nakon što je Barnier kroz parlament bez glasovanja progurao proračunski prijedlog s kojim se nisu složili zahtjevi za nepovjerenjem. Njegova vlada je pala, postavši prva francuska vlada od 1962. kojoj je izglasano nepovjerenje.

Krajnje desna Narodna skupština već je najavila da će se suprotstaviti svakoj novoj vladi koja ne uvaži njihove zahtjeve vezane uz proračun. Još su oštriji na ljevici, gdje najavljuju izglasavanje nepovjerenja bilo kojoj vladi koju ne vodi kandidat Nove narodne fronte, ljevičarskog saveza koji je dobio najviše glasova na srpanjskim prijevremenim izborima i inzistira da se šansa za formirati vladu treba ići njima.