Njemačko udruženje automobilske industrije (VDA) postavilo si je ovo pitanje i naručilo studiju. Rezultat je otrežnjujući: od 2019. već je nestalo 46.000 radnih mjesta, većina njih od dobavljača do proizvođača automobila. I to je tek početak. "Stojimo iza transformacija, ali moramo biti svjesni posljedica", kaže predsjednica VDA Hildegard Müller.

Istraživački institut Prognos proučavao je posljedice za 700 zanimanja u studiji "Mogućnosti zapošljavanja u automobilskoj industriji". Rezultat: Ukidaju se radna mjesta, posebno u tradicionalnim zanimanjima s mnogo zaposlenih, primjerice u metaloprerađivačkoj industriji. Zanimanja koja će u budućnosti biti sve traženija, poput prerade plastike ili informatike, mogu samo djelomično nadoknaditi ovaj gubitak posla. 300.000 radnih mjesta koja će biti izgubljena u njemačkoj automobilskoj industriji do 2035. bit će zamijenjena sa samo 110.000 novih radnih mjesta u područjima industrije u razvoju.

Time je jasno da će transformacija značiti gubitak 190.000 radnih mjesta. Od svega, posebno je radno intenzivna proizvodnja motora s unutarnjim izgaranjem i mjenjača, kojih u Europi više neće biti nakon 2035. godine. U ovom je trenutku EU zapravo zabranila prodaju novih automobila s motorima s unutarnjim izgaranjem. Neizvjesno je koliko će radnih mjesta biti otvoreno u novim područjima kao što je proizvodnja baterija. "Bilo bi važno ne smanjivati ​​istraživanje i razvoj baterija kako bi Njemačka ostala konkurentna kao lokacija za proizvodnju baterija", kaže predsjednik VDA Müller. Međutim, savezna vlada planira više ne podržavati to polje.

Jasno je da je zaposlenost u automobilskoj industriji dosegla vrhunac 2019., kada je bilo zaposleno 960.000 ljudi. Od tada samo pada, a industrija trenutno zapošljava 911 000 ljudi. Postoje i radna mjesta u automobilskoj industriji u kojima se zapošljavanje povećava, poput automobilske tehnologije, istraživanja i razvoja te razvoja softvera.

Uz trend prema e-mobilnosti, gubitak radnih mjesta u industriji pogoršan je lokacijskim uvjetima. Na primjer, zbog visokih cijena energije. Nova radna mjesta mogla bi se otvoriti u preradi plastike, koja je energetski vrlo intenzivna pa se u Njemačkoj gotovo ne ulaže. Isto vrijedi i za proizvodnju baterijskih ćelija.

Uz prelazak na e-mobilnost, dodatni izazov je i nepotražnja za električnim automobilima. Müller kaže da očekuje veću podršku političara, ne samo u Njemačkoj: "U Grčkoj ima manje punionica nego u Hamburgu. Ako preobrazba u Europi ne uspije, negativan učinak na zapošljavanje bit će još veći." Müller od političara zahtijeva konkurentne cijene energije, manje opresivne birokracije, brze procese planiranja i odobravanja, konkurentan sustav poreza i doprinosa te više slobodne trgovine.