Europska komisija preporučila je u četvrtak zemljama članicama da svoje planove za oporavak, koji će biti financirani europskim sredstvima, usmjere na obnovljive izvore energije, ekološki čiste tehnologije, digitalizaciju i razvoj digitalnih vještina u obrazovnom sustavu.

Komisija je u četvrtak objavila smjernice za provedbu Mehanizma za oporavak i otpornost, koji osigurava 672,5 milijardi eura bespovratnih sredstava i zajmova te koji predstavlja ključni dio novog instrumenta EU sljedeće generacije.

Smjernice su objavljene u Godišnjoj strategiji održivog rasta za 2021., čime započinje ovogodišnji ciklus europskog semestra.

“Mehanizam za oporavak i otpornost temelj je instrumenta NextGenerationEU. Neposredne izazove koje je donijela pandemija koronavirusa s pomoću njega ćemo pretvoriti u dugoročnu priliku. Države članice trebaju jasne upute da bi se 672 milijarde eura iz Mehanizma uložilo u hitan gospodarski oporavak Europe i u dugoročno održiv i uključiv rast. Danas predstavljamo te smjernice i spremni smo poduprijeti države članice u razvoju njihovih nacionalnih strategija”, izjavila je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen.

Prošle je godine Komisija pokrenula novu strategiju rasta koja počiva na europskom zelenom planu i konceptu konkurentne održivosti, a ovogodišnja je usklađena s prethodnom. Lanjskom godišnjom strategijom održivog rasta utvrđena su četiri temeljna načela: ekološka održivost, produktivnost, pravednost i makroekonomska stabilnost.

Da bi iskoristile Mehanizam, države članice trebale bi dostaviti nacrt plana za oporavak i otpornost s nacionalnim programima ulaganja i reformi usklađenima s tim načelima i ciljevima politike EU-a. Planovi država članica za oporavak i otpornost trebali bi rješavati i izazove ekonomske politike utvrđene u preporukama po državama članicama iz prethodnih godina, a posebno u ciklusima 2019. i 2020.

Ti bi planovi morali državama članicama omogućiti i da povećaju potencijal gospodarskog rasta, intenzivnije otvaraju nova radna mjesta, unaprijede gospodarsku i socijalnu otpornost te ostvare zelenu i digitalnu tranziciju.

Komisija u svojim smjernicama preporučuje zemljama članicama da u svoje planove uključe ulaganja i reforme sljedećih važnih područja: financiranje trajnih čistih tehnologija i ubrzanje razvoja i upotrebe obnovljivih izvora energije; bolju energetsku učinkovitost javnih i privatnih zgrada; promicanje čistih tehnologija otpornih na promjene u budućnosti kako bi se ubrzala upotreba održivog, pristupačnog i pametnog prijevoza, postaja za punjenje i opskrbu te proširenje javnog prijevoza; brzo uvođenje brzih širokopojasnih usluga, odnosno optičke i 5G mreže, u sve regije i kućanstva; digitalizaciju javne uprave i usluga, među ostalima i pravosudnog i zdravstvenog sustava; povećanje kapaciteta europskih industrijskih podatkovnih oblaka i razvoj najsnažnijih, najsuvremenijih i najodrživijih procesora; prilagodbu obrazovnih sustava u cilju razvoja digitalnih vještina i obrazovanja i strukovnog osposobljavanja svih dobnih skupina.

Zemlje članice svoje planove za oporavak i otpornost trebaju predati do 30. travnja 2021., a Komisija ih poziva da prednacrte tih planova počnu dostavljati već od 15. listopada 2020.

“Dok traje kriza, trebalo bi i dalje pomagati radnicima i poduzećima, a istodobno voditi računa i o očuvanju srednjoročne fiskalne održivosti. Danas državama članicama pružamo i dodatne upute za pripremu planova za oporavak i opornost te predlažemo sedam važnih inicijativa za daljnji zeleni i digitalni oporavak i ulaganje u ljudski kapital”, izjavio je izvršni potpredsjednik Komisije zadužen za gospodarstvo Valdis Dombrovskis.