Europska komisija je u četvrtak predložila strategiju čiji je cilj povećati proizvodnju električne energije iz vjetroelektrana na moru sa sadašnjih 12 GW na najmanje 60 GW do 2030. i na 300 GW do 2050. godine, za što će biti potrebne investicije u vrijednosti od 800 milijardi eura.

Komisija je u četvrtak predložila Strategiju o offshore obnovljivoj energiji, koja uključuje iskorištavanje snage vjetra, valova, plime, plutajuće solarne elektrane i korištenje algi za proizvodnju biogoriva. Strategija bi trebala dati snažan doprinos u ispunjavanju cilja klimatski neutralne Europe.

“Ova strategija postavlja jasan smjer i uspostavlja stabilan okvir, koji su ključni za tijela javne vlasti i ulagače u tom sektoru. Moramo ojačati domaću proizvodnju u EU-u radi postizanja klimatskih ciljeva, zadovoljavanja sve većih potreba za električnom energijom i radi potpore oporavku gospodarstva od pandemije covida-19”, izjavila je povjerenica za energiju Kadri Simson.

Komisija temelji ove ambiciozne ciljeve na golemom potencijalu europskih morskih bazena i na globalno vodećoj poziciji europskih tvrtki u tom sektoru. Provedba strategije stvorila bi nove mogućnosti za industriju, stvaranje zelenih radnih mjesta i za jačanje vodeće uloge EU-a u energetskim tehnologijama. Također bi trebala osigurati zaštitu okoliša, biološke raznolikosti i ribarstva.

Komisija procjenjuje da će za ostvarenje predloženih ciljeva biti potrebne investicije od skoro 800 milijardi eura do 2050. godine. U tu svrhu, glavna izvršna agencija Europske unije najavljuje da će osigurati povoljan pravni okvir, pomoći u mobiliziranju potrebnih sredstava. Poziva i zemlje članice da koriste Mehanizam za oporavak i otpornost, Europsku investicijsku banku i druge financijske institucije za potporu investicijama u obnovljivu energiju na moru.

Trenutačno u EU-u vjetroelektrane pričvršćene za morsko dno imaju instalirani kapacitet od 12 GW. Plutajuće elektrane imaju instalirani kapacitet od 40 MW, pri čemu pojedine države članice najavljuju opsežne komercijalne projekte.

Tehnologije za iskorištavanje energije oceana, kao što su pogoni za iskorištavanje energije valova te plime i oseke s postojećim instaliranim kapacitetom od 13 MW, ulaze u zrelu fazu pa se javlja interes za njihove buduće primjene.

Druge tehnologije, primjerice proizvodnja biogoriva iz algi (biodizel, bioplin i bioetanol) te plutajuće solarne elektrane i pretvorba toplinske energije u ranoj su fazi razvoja, ali puno obećavaju.

Dekarbonizacija elektroenergetskog sektora s pomoću energije iz obnovljivih izvora ključni je element europskoga zelenog plana. Energija iz obnovljivih izvora na moru spada u tehnologije s najvećim potencijalom rasta zahvaljujući brojnosti i raznolikosti morskih bazena u EU-u i kontinuiranom padu troškova novih postrojenja.

Povećanjem proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora na moru povećala bi se izravna upotreba električne energije u širokom spektru krajnjih primjena u europskom gospodarstvu. Ujedno bi se doprinijelo neizravnoj elektrifikaciji na temelju vodika i drugih dekarboniziranih plinova iz obnovljivih izvora, navodi Komisija.