Sudac Trgovačkog suda u Zagrebu danas je u ime Kandidacijske liste građana za Mislava Kolakušića izrekao teške optužbe na račun Đure Sesse, predsjednika Vrhovnog suda RH koji s te funkcije obnaša i onu Predsjednika Državnog izbornog povjerenstva.

Istovremeno je i Kandidacijska lista podigla prijedlog za razrješenje Đure Sesse s pozicije prvog čovjeka provođenja izbora Hrvatske zbog opetovane pristranosti i diskriminacije kandidata, što je nezabilježeno do sada u modernim demokracijama.

Mislav Kolakušić naveo je tri najvažnija razloga. Prvi se odnosi na izjavu još pred više od mjesec dana kad je Sessa u Nedjeljom u 2 istakao kako se suci ne mogu kandidarati u EU parlament da bi potom on sam potpisao i Kandidacijsku listu građana broj 15 koju predvodi Mislav Kolakušić, sudac Trgovačkog suda u Zagrebu. Drugi razlog zbog kojeg je odlučila Kandidacijska lista broj 15 prijaviti Đuru Sessu odnosi se na njegovo nedavno gostovanje u udarnom terminu RTL televizije gdje se ponovo obrušio na Mislava Kolakušića. Treći i jednako tako ozbiljan dokaz zbog kojeg slijedi prijedlog za razriješenje Đure Sesse odnosi se na nepravilnosti prilikom evidentiranja nepriznatih potpisa za Listu građana Mislava Kolakušića.

Kako tvrde u Udruzi riječ je o skandaloznom nepoznavanje prava ili namjernom miniranju Mislava Kolakušića, kojeg predvodi Đuro Sessa, predsjednik Vrhovnog suda i Državnog izbornog povjerenstva.

Okupljenim novinarima obratio se danas ispred Vrhovnog suda RH na zagrebačkom Zrinjevcu i sam Mislav Kolakušić. Evo što je kazao:

- Danas je Kandidacijska lista grupe birača Mislava Kolakušića podnijela zahtjev za razrješenje suca Đure Sesse s pozicije predsjednika Državnog izbornog povjerenstva. On je na do sada nezabilježen način u povijesti modernih demokracija kao predsjednik Izbornog povjerenstva prije samih raspisivanja Europarlamentarnih izbora u jednoj od najgledanijih emisija, Nedjeljom u 2 HRT-a izjavio da se suci ne mogu kandidirati na EU parlamentarnim izborima, čime je svjesno želio dovesti u zabludu građane Hrvatske i birača. Državno izborno povjerenstvo je naravno, na kraju donijelo odluku o mom sudjelovanju na EU izborima, jer tako zakon propisuje. I hrvatski i europski zakon tako izrijekom kaže da se i suci mogu kandidirati. Takva izjava Đure Sesse data je isključivo zbog želje da se direktno utječe na rezultate izbora. To je naravno nedopustivo. Predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa je u Hrvatskom saboru 2017. položio prisegu da će svoju dužnost i predsjednika Državnog izbornog povjerenstva obavljati na nepristrani način. Međutim, on to s takvim postupanjem ne čini, već direktno diskreditira mene kao kandidata. Potom je u jednoj od središnjih emisija na RTL-u još jednom me osobno verbalno napao i kao nositelja kandidacijske liste. To je nezabilježeno. Stoga već sada ove izbore ne možemo smatrati regularnim i nepristranim, ako predsjenik DIP-a kojem je osnovna dužnost da se ovin izbori provedu na nepristran način postupa isključivo u interesu HDZ-a koji ga je i postavio u Saboru na tu dužnost. Daljni dokazi pristranosti je predaja potpisa koje smo predali kao kandidacijska lista i najmanje njih 15.000 označili smo rednim brojem i predostrožnosti radi napravili smo kopije lista. Znali smo da će pokušati izvesti prevaru na sličan na čin na koji su to radili kod prikupljanja za nedavne referendumske inicijative. Predmijevali smo da će izmisliti nevažeće potpise i u nekoliko smo navrata tražili od njih da nam točno kažu redne brojeve svih neprihvaćenih potpisa. Oni u zapisniku utvrđuju kako je nevažećih 592 potpisa. Mi na dva pismena traženja da nam pruže dokaze zašto su proglasili potpise nevažećim i kako su ih odlučili staviti u kategoriju nevažećih, oni kažu: - Ne možemo vam reći, radi se o zaštiti osobnih podataka. Malo su se prevarili jer to su osobni podaci koje smo im mi predali i čuvamo ih kao kopije. Upravo stoga tražili smo ih samo redne brojeve da ne mogu se vaditi na takve floskule. Ponovno smo ih zatražili da nam pruže bilo kakav dokaz o nevažećim potpisima, no oni su se oglušili. Stoga smatramo kako je riječ o podvali i lažnom utvrđenju. To su napravili stoga jer su željeli pokriti nečasne radnje kod prošlih prikupljanja referendumskih potpisa kad su, očito na sličan način, čak 40.000 njih proglasili nevažećim.

Nadalje, Državno izborno povjerenstvo odbija prijedlog Udruge Antikorupcije da promatra predstojeće izbore, iako je nesporno i izrijekom navedeno kako će se odobriti svakoj udruzi koja je registrirana. za nepristrano promatranje ili koja se bavi zaštitom ljudskih prava.

Naš prigovor da i po hrvaskim i europskim zakonima Udruga Antikorupcija ili bilo koja druga udruga koja jen registrirana za promatranje izbora Ustavni sud odbija. Objasnili su kako je DIP imao osnova donijeti takvu odluku. No u tom istom zakonu izrijekom je propisano da će nekoliko tisuća članova i predstavnika biračkih odbora biti članovi HDZ-a, SDP-e i još nekih parlamentarnih stranaka. Dakle, kriterij nepristranosti ne može biti tako tumačen, jer po tome nitko od HDZ-ovaca i SDP-ovca ne bi mogao promatrati izbore.

- I sad pazite još većeg čuda. Odobravaju promatranje Udruzi Gong koja nema ni jednog jedinog promatrača, a odbija se najmanje 1000 građana iz Udruge Antikorupcija koji su imali namjeru biti na što većem broju birališta kakjo bi nadgledali ispravnost izbora. Antikorupcija je potom upitala Gong i predložila im da će im ponuditi svoje promatrače. Zamislite, oni su im odgovorili, - hvala lijepo nama to ne treba. Mi ćemo izbore promatrati iz našeg ureda a na eventualne nepravilnosti reagirati ćemo jedino ako budu opravdane kritike građana s pojedinih biračkih mjesta.

DRŽAVNO IZBORNO POVJERENSTVO REPUBLIKE HRVATSKE

617

Na osnovi članka 29. točka 3. i članka 77. Zakona o izboru članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 92/10, 23/13 i 143/13, dalje: Zakon) Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske (dalje: Državno izborno povjerenstvo) na sjednici održanoj 25. ožujka 2019. donijelo je

OBVEZATNE UPUTE BROJ EP V

O PRAVIMA I DUŽNOSTIMA PROMATRAČA POLITIČKIH STRANAKA, PROMATRAČA BIRAČA, PROMATRAČA NEVLADINIH UDRUGA I STRANIH PROMATRAČA

Ovom Obvezatnom uputom utvrđuju se pravila kojima se pobliže uređuju prava i dužnosti promatrača u promatranju izbornog postupka te prava i obveze izbornih tijela.

1. PRAVO PROMATRANJA IZBORA

Pravo promatrati izborni postupak, provedbu izbora te rad izbornih tijela imaju:

– promatrači političkih stranaka,

– promatrači birača koji su predložili kandidacijsku listu grupe birača (dalje: promatrači birača),

– promatrači nevladinih udruga registriranih u Republici Hrvatskoj kao udruga koje djeluju na području neovisnog promatranja izbora i/ili promicanja ljudskih i građanskih prava (dalje: promatrači nevladinih udruga) i

– promatrači međunarodnih organizacija koje djeluju u Republici Hrvatskoj, diplomatsko-konzularnih predstavništava u Republici Hrvatskoj, međunarodnih udruženja izbornih tijela te izbornih tijela iz drugih država (dalje: strani promatrači).

Promatrač ne smije ujedno biti kandidat na izborima.

2. IZBORNA TIJELA

Izborna tijela čiji su rad ovlašteni promatrati promatrači iz točke 1. ovih Obvezatnih uputa su:

– Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske (dalje: Državno izborno povjerenstvo),

– županijska izborna povjerenstva, Gradsko izborno povjerenstvo Grada Zagreba,

– općinska i gradska izborna povjerenstva,

– birački odbori.

3. DOZVOLA ZA PROMATRANJE

3.1. Promatrači političkih stranaka i birača koji su predložili kandidacijsku listu grupe birača

Političke stranke i predlagatelji/nositelji kandidacijskih lista grupe birača, kao ovlašteni podnositelji zahtjeva, podnose zahtjeve za izdavanje dozvole za promatranje rada:

– općinskih, gradskih i županijskih izbornih povjerenstava odnosno Gradskog izbornog povjerenstava Grada Zagreba i biračkih odbora županijskim izbornim povjerenstvima odnosno Gradskom izbornom povjerenstvu Grada Zagreba na čijem području se namjeravaju promatrati izbori,

– Državnog izbornog povjerenstva Državnom izbornom povjerenstvu,

– biračkih odbora na biračkim mjestima u inozemstvu Državnom izbornom povjerenstvu.

Zahtjevi za promatranje rada općinskih, gradskih i županijskih izbornih povjerenstava i biračkih odbora podnose se putem elektroničke pošte županijskom izbornom povjerenstvu odnosno Gradskom izbornom povjerenstvu Grada Zagreba na čijem području se namjeravaju promatrati izbori, u pravilu najkasnije 15 dana od dana objave zbirne liste.

Zahtjevi za promatranje rada Državnog izbornog povjerenstva, kao i zahtjevi za promatranje rada biračkih odbora na biračkim mjestima u inozemstvu podnose se putem elektroničke pošte Državnom izbornom povjerenstvu, u pravilu najkasnije 15 dana od dana objave zbirne liste.

Obrasci zahtjeva za promatranje rada izbornih tijela, kao i adrese elektroničke pošte županijskih izbornih povjerenstava i Gradskog izbornog povjerenstva Grada Zagreba dostupni su na mrežnoj stranici Državnog izbornog povjerenstva www.izbori.hr. Adresa elektroničke pošte Državnog izbornog povjerenstva je dip@izbori.hr.

Županijsko izborno povjerenstvo, Gradsko izborno povjerenstvo Grada Zagreba, odnosno Državno izborno povjerenstvo odobrava promatranje rada izbornih tijela rješenjem.

Nakon što političke stranke odnosno birači koji su predložili kandidacijsku listu grupe birača dobiju dozvolu za promatranje, popis promatrača sastavlja se i dostavlja putem aplikacije za unos promatrača, o čijem korištenju će Državno izborno povjerenstvo izdati posebnu tehničku uputu.

Korisničko ime i lozinku za pristup aplikaciji za unos promatrača ovlaštenoj osobi dostavit će nadležno županijsko izborno povjerenstvo, Gradsko izborno povjerenstvo Grada Zagreba na čijem se području namjeravaju promatrati izbori, odnosno Državno izborno povjerenstvo.

Rok za unos podataka o promatračima u aplikaciju za unos promatrača je, u pravilu, najkasnije 20 dana prije dana održavanja izbora, odnosno do 5. svibnja 2019. u 24:00 sati.

Svojstvo promatrača dokazuje se službenom iskaznicom.

Službenu iskaznicu promatraču za promatranje rada općinskih, gradskih i županijskih izbornih povjerenstava, Gradskog izbornog povjerenstva Grada Zagreba i biračkih odbora izdaje nadležno županijsko izborno povjerenstvo, odnosno Gradsko izborno povjerenstvo Grada Zagreba, na čijem području namjerava promatrati izbore, a uručuje općinsko ili gradsko izborno povjerenstvo, za čije je područje prijavljen kao promatrač.

Službenu iskaznicu promatraču za promatranje rada Državnog izbornog povjerenstva i biračkih odbora na biračkim mjestima u inozemstvu izdaje i uručuje Državno izborno povjerenstvo.

3.2. Promatrači nevladinih udruga

Nevladine udruge mogu podnijeti zahtjeve za izdavanje dozvole za promatranje rada:

– općinskih, gradskih i županijskih izbornih povjerenstava odnosno Gradskog izbornog povjerenstva Grada Zagreba i biračkih odbora,

– Državnog izbornog povjerenstva,

– biračkih odbora na biračkim mjestima u inozemstvu

Državnom izbornom povjerenstvu putem elektroničke pošte dip@izbori.hr u pravilu u roku od 30 dana od dana raspisivanja izbora, odnosno do 25. travnja 2019.

Državno izborno povjerenstvo dozvolit će promatranje rada izbornih tijela svim udrugama koje su registrirane u Republici Hrvatskoj kao udruge koje djeluju na području neovisnog promatranja izbora i/ili promicanja ljudskih i građanskih prava.

Obrasci zahtjeva za promatranje rada izbornih tijela dostupni su na mrežnoj stranici Državnog izbornog povjerenstva www.izbori.hr. Uz zahtjev za promatranje izbora nevladine udruge dužne su priložiti Izvadak iz Registra udruga Republike Hrvatske.

Državno izborno povjerenstvo odobrava promatranje izbora rješenjem te promatraču izdaje i uručuje službenu iskaznicu kojom se dokazuje svojstvo promatrača.

Nakon što nevladine udruge dobiju dozvolu za promatranje, popis promatrača sastavlja se i dostavlja putem aplikacije za unos promatrača, o čijem korištenju će Državno izborno povjerenstvo izdati posebnu tehničku uputu.

Korisničko ime i lozinku za pristup aplikaciji za unos promatrača ovlaštenoj osobi za promatranje dostavit će Državno izborno povjerenstvo.

Rok za unos podataka o promatračima u aplikaciju za unos promatrača je, u pravilu, najkasnije 20 dana prije dana održavanja izbora, odnosno do 5. svibnja 2019. u 24:00 sati.

3.3. Strani promatrači

Promatrači međunarodnih organizacija koje djeluju u Republici Hrvatskoj, promatrači diplomatsko-konzularnih predstavništava u Republici Hrvatskoj, međunarodnih udruženja izbornih tijela te promatrači izbornih tijela iz drugih država (dalje: strani promatrači) mogu podnijeti Državnom izbornom povjerenstvu zahtjev za promatranje rada izbornih tijela, u pravilu, u roku od 30 dana od dana raspisivanja izbora, odnosno do 25. travnja 2019.

Obrazac zahtjeva za promatranje dostupan je na mrežnoj stranici Državnog izbornog povjerenstva www.izbori.hr.

Državno izborno povjerenstvo odobrava promatranje izbora rješenjem te promatraču izdaje službenu iskaznicu.

4. PRAVA I DUŽNOSTI PROMATRAČA

Pravo promatranja izbora obuhvaća promatranje cjelokupnog izbornog postupka, a osobito glasovanje, rad izbornih tijela i uvid u cjelokupni izborni materijal, osim izvadaka iz popisa birača.

Promatrač ima pravo:

– nazočiti radu izbornog tijela te upozoravati na uočene nepravilnosti

– tražiti presliku ili prijepis zapisnika o radu izbornog tijela čiji je rad promatrao

– nazočiti primopredaji izbornog materijala

– nazočiti radu biračkog odbora od pripremanja biračkog mjesta prije njegova otvaranja, za vrijeme glasovanja, prebrojavanja glasačkih listića i utvrđivanja rezultata glasovanja te ispunjavanja zapisnika o radu biračkog odbora

– stavljati obrazložene primjedbe na rad biračkog odbora u zapisnik o radu biračkog odbora ili ih u pisanom obliku priložiti tom zapisniku te zahtijevati potvrdu o danoj obrazloženoj primjedbi na rad biračkog odbora

– izvršiti uvid u izborni materijal sve do proglašenja konačnih rezultata izbora, osim izvadaka iz popisa birača.

– dolaziti i odlaziti s biračkog mjesta, ne remeteći postupak glasovanja i rad biračkog odbora.

Promatrač je dužan prilikom dolaska na biračko mjesto ili u sjedište izbornog povjerenstva koje će promatrati predočiti službenu iskaznicu i javnu ispravu na osnovi koje se može nedvojbeno utvrditi identitet promatrača.

Ako nadležno izborno tijelo promatraču nije uručilo službenu iskaznicu, promatrač je dužan predočiti rješenje nadležnog izbornog povjerenstva odnosno odobrenje Državnog izbornog povjerenstva kojim je odobreno promatranje izbora.

Promatrač je dužan imati vidljivo istaknutu službenu iskaznicu cijelo vrijeme promatranja izbora.

Promatraču nije dopušteno:

– ometati rad izbornog tijela

– tonski ili filmski snimati rad izbornog tijela

– za vrijeme promatranja rada biračkog odbora odgovarati na upite birača, a u slučaju da mu se birač obrati, dužan ga je uputiti na predsjednika, zamjenika predsjednika ili člana biračkog odbora

– fotografirati izvatke iz popisa birača i glasačke listiće na biračkom mjestu prilikom glasovanja, odnosno utvrđivanja rezultata glasovanja

– nositi bilo kakve oznake političkih stranaka ili kandidata, fotografije kandidata ili druge promidžbene materijale te na bilo koji drugi način utjecati na birače.

5. OVLASTI IZBORNIH TIJELA PREMA PROMATRAČIMA

Izborna tijela dužna su promatračima navedenim u točki 1. ovih Obvezatnih uputa omogućiti promatranje i praćenje svog rada.

Izborno tijelo čiji rad se promatra ne smije isključiti promatranje, ali smije ograničiti broj promatrača, ako nedostatak prostora ili drugi razlozi ne dopuštaju istovremeno promatranje svim promatračima.

Političkim strankama, biračima koji su predložili kandidacijske liste, nevladinim udrugama i stranim promatračima mora se omogućiti da imaju najmanje po jednog promatrača na biračkom mjestu i/ili pri izbornom tijelu.

Predsjednik izbornog tijela usmeno će opomenuti promatrača koji ometa rad izbornog tijela, a ako promatrač unatoč opomeni nastavi s ometanjem, predsjednik izbornog tijela ovlašten je naložiti njegovo udaljavanje.

Predsjednik biračkog odbora dužan je i ovlašten osigurati red i mir na biračkom mjestu za vrijeme glasovanja, vodeći računa o tome da se glasovanje provodi neometano, uz puno poštivanje tajnosti glasovanja i sigurnosti birača, kao i nakon zatvaranja biračkog mjesta. Ako je to nužno radi očuvanja reda i mira te radi nesmetanog odvijanja glasovanja, predsjednik biračkog odbora može zatražiti pomoć policije.

6. OBJAVA I STUPANJE NA SNAGU

Ove Obvezatne upute stupaju na snagu danom objave u »Narodnim novinama«.

Ove Obvezatne upute objavljuju se i na mrežnoj stranici Državnog izbornog povjerenstva www.izbori.hr.

Klasa: 013-08/19-01/28

Urbroj: 507-04/06-19-9

Zagreb, 25. ožujka 2019.

Potpredsjednica
Vesna Fabijančić-Križanić, v. r.

Državno izborno povjerenstvo i Ustavni sud Republike Hrvatske poništili su jedno od temeljnih građanskih prava, građanski nadzor predstojećih izbora. Tumačenjem zakona na do sada nezabilježen način odbili su zahtjev Udruge Antikorupcija za promatranjem izbora te time zabranili više od 1.000 volontera da promatraju zakonitost izbornog procesa i uvjere se u njegovu regularnost.

Odredbom članka 74. stavak 2. Zakona o izboru članova Europskog parlamenta iz Republike Hrvatske izričito i nedvosmisleno je propisano da  će državno izborno povjerenstvo dozvoliti promatranje izbornog postupka svim udrugama koje su registrirane kao udruge koje djeluju na području nezavisnog promatranja izbornih postupaka i/ili promicanja ljudskih i građanskih prava, za što je Udruga Antikorupcija registrirana.

Iako je Zakon jasan i ne ostavlja nikakvu mogućnost proizvoljnih tumačenja i odbijanja zahtjeva udrugama koje su registrirane za te djelatnosti, Državno izborno povjerenstvo i SDP-ova dužnosnica Vesna Fabijančić Križanić odlučili su pribjeći pravnom nasilju nad Ustavom i zakonima Republike Hrvatske te odbiti zahtjev uz obrazloženje da su na web stranicama Udruge pronašli da Udruga podržava svog predsjednika Mislava Kolakušića. Povodom izjavljene žalbe Ustavni sud i HDZ-ov dužnosnik Davorin Mlakar ustvrdili su da je SDP-ova Vesna Fabijančić Križanić imala pravo tumačiti odredbe Zakona iako sam Zakon ne ostavlja ni najmanju mogućnost za bilo kakvo tumačenje jer kao uvjet za dozvolu promatranja izbora propisuje isključivo registraciju jedne od traženih djelatnosti.

Sumrak demokracije je još izraženiji zbog činjenice da će u biračkim odborima sukladno istom Zakonu biti nekoliko desetaka tisuća članova HDZ-a i SDP-a koji će za to biti nagrađeni s više od 30 milijuna kuna iz državnog proračuna, odnosno džepova građana kojima nije dopušteno besplatno promatranje tih istih izbora.

Da  su Ustavni sud i Državno izborno povjerenstvo postupili protuzakonito pokazuje i odluka istog tog Državnog izbornog povjerenstva iz 2013. godine kada je odbio zahtjev za onemogućavanjem promatranja udruzi GONG pod obrazloženjem da “eventualna pristranost udruge GONG nije zakonom predviđeni razlog temeljem kojih bi se toj udruzi moglo uskratiti pravo na promatranje izbora”. DIP se u tada  pozvao na zakonski propisanu obvezu da dozvoli promatranje svim udrugama koje su registrirane kao udruge koje djeluju na području nezavisnog promatranja izbornih postupaka i/ili promicanja ljudskih i građanskih prava. U istom takvom slučaju 6 godina kasnije DIP donosi u potpunosti suprotnu odluku i time još jednom gazi ostatke pravne države u Hrvatskoj.