Napisao: Borut Černelić

Snimio: Sanjin Strukic/PIXSELL 

Situacija u Hrvatskoj je sve teža i bez obzira što sustav govori kako je sve pod kontrolom i najodgvorniji će priznati kako je sve teže i teže kako iz sata u sat pristiže u bolnice sve više onih zaraženih covidom u tepkim stanjima. Koliko god u Hrvatskoj biva sve dramatičnije, u susjednoj Sloveniji je ako ne jedanko tako, onda još i gora.Bolnica u slovenskom Piranu izgubila je bitku i s liječnicima. U jednom trenutku i oni su kolaborirali i njih je „posjekao“ virus i kao hitna intervencija stigli su liječnici i medicinsko osoblje iz susjedne Italije. Iz Veneta i Julijske krajine, iz regija, koje su uz Bergamo početkom 2019., nakon početka epidemije, na najgori mogući način prolazili kroz pandemiju. Iako se zdravstveni radnici zaklinju da prioritetni bolesnici od „uobičajenih onkoloških“ bolesti neće biti zakinuti, u praksi se nažalost to počelo događati, no traže se rješenja. Sasvim sigurno da odgode najviše prijete lakšim operacijama, poput onih kukova, ligamenata i sličnih…, no iznimno je neizvjesno što će se u narednim danima događati i s prioritetnim onkološkim pacijentima, koji su imali točno određene termine u onim bolnicama koje su nužno morale napraviti, zbog covid pacijenata, „prenamjene.

Brojnim pacijentima odgađaju nužne i hitne operativne zahvate i u Kliničkom bolničkom centru Sestre Milosrdnice u Zagrebu, jer su Urologiju pretvorili u Covid odjel. Prvo su jučer ujutro zatvorili prvi kat za svoje bolesnike, a oko podneva u covid odjel pretvorilo se i prizemlje.

Pacijenti su ujutro su došli uredno pripremljeni i za pripremu operativnih zahvata, i psihološki. S brojnim nužnim nalazima koje prethode operativnim zahvatima i naletjeli su na zatvorena vrata. Umjesto njih odjeli se pune urgentnim covid pacijentima kojih je iz dana u dan sve više. Osim Urologije, zatvorili su ubrzo i Ginekologiju u „Vinogradskoj bolnici“.

Za nju je na njenom odjelu zapravo otvorene prva borbena linija i doslovno sad odlučuju u ovom trenutku kojem je urgentnom pacijentu pomoć hitnija. Koliko je sve to daleko otišlo govori i činjenica da liječnički kolegiji bolnica u rano jutro dogovore planove za cijeli dan, a onda se dogodi da dobar dio njih nema pojma da se puno toga ruši, da odjeli prestaju s radom za koji su primarno stvoreni. Naprosto je nevjerojatno da čelni ljudi bolnica za status svojih odjela saznaju od pacijenata koji u nevjerici traže odgovore,

Epidemija u Hrvatskoj nikad nije bila ovog intenziteta. Iz dana u dan veliki je broj novooboljelih, a u bolnicama je stanje alarmantno. Od ukupnih kapaciteta namijenjenih oboljelima od COVID-a, popunjeno je njih gotovo 80 posto. Zauzeta je i trećina respiratora. Prof. dr. sc. Ante Ćorušić ravnatelj Kliničkog bolničkog centra Zagreb za HRT je, potvrđujući da se sve više bolničkih odjela pretvara u covid odjeljenja izjavio:

- Na Rebru, što se tiče COVID-a, danas smo na 212 postelja, od kojih 40-ak intenzivnih. Spremamo još jedan odjel s 45 postelja, tako da ćemo imati preko vikenda 257 COVID postelja. Naš maksimum koji možemo napraviti glede postelja je 250 do 270, a da ne pate ostali pacijenti koji su COVID negativni. Kod nas još uvijek sustav i non COVID pacijenata funkcionira. Kardiokirurški bolesnik ne može ići kao hladni pogon, neurokirurški bolesnik starije dobi ne može ići kao hladni pogon, to moramo raditi. Malo smo se "prenapregnuli", ali funkcioniramo. Umorni smo, ali mislim da ćemo izdržati, rekao je Ante Ćorušić.

Na aktualnih 212 postelja angažirano je 250 djelatnika.

- To je zadovoljavajuća brojka. U prvom valu je malo bilo drugačije, sad smo u jedinice intenzivne njege i COVID odjel stavili ljude kojima je to i struka. To su prvenstveno pulmolozi, anesteziolozi, kardiolozi, ljudi koji znaju liječiti te ljude. Ako stavite na taj odjel jednog ginekologa ili dermatologa, to nije to. Uz usko kvalificirane ljude koji znaju stavili smo i sestre koje znaju i obučene su raditi s takvim bolesnicima, dugi niz godina znaju moderne tehnologije koje koristimo pri liječenju bolesnika.

Profil pacijenata na intenzivnoj njezi

- U prvom pa i drugom valu prosjek godina naših pacijenata je bio blizu 80, to je bila starija populacija. Sada je prosjek godina naših pacijenata oko 62, 63 godine. Dakle, imate ljudi od 80 i 45 godina. Dobni prosjek se sve više snižava. Mi smo na jedinici intenzivnog liječenja, omjer je cijepljenih pacijenata na 17,3 posto, a necijepljenih je 82,7 posto. Očigledna je razlika u jedinici intenzivnog liječenja u korist necijepljenih osoba. Kao stručnjak sugeriram ljudima da se cijepe u što većem broju jer time štitite sebe i druge oko sebe, naglasio je.

"Cijepljenje u trudnoći da, jer se cjepivom trudnica štiti od bolesti"

Rekao je kako je za trudnice uvriježeno pravilo da se kod nekih zbivanja u trudnoći u prvom tromjesečju ne daju lijekovi, da se ne cijepe.

- Kako je ovo nova bolest i odnosi živote trudnica, na podacima iz SAD-a i Njemačke na uzorku od 235 tisuća trudnica, od kojih je 35 tisuća cijepljeno, a da nisu znale da su trudne, nije bilo nekih većih komplikacija i posljedica u odnosu na žene iste životne dobi koje nisu cijepljene i koje nisu trudne. Cijepljenje u trudnoći - da, jer se cjepivom trudnica štiti od bolesti. Bolest COVID-19 kod trudnica uzrokuje 5 do 6 puta veću potrebu za respiratorom, nego kod žene iste životne dobi koja nije trudna. Cijepljenjem od početka štiti se majka i dijete, istaknuo je.

Koliko je zaposlenika u KBC-u Zagreb, koliko ih je cijepljeno i ima li među necijepljenima onih koji odbijaju testiranje?

- Imamo 6 207 zaposlenika, od tog broja liječnika je blizu tisuću, procijepljenost liječnika je viša od 90 posto kad zbrojimo one koji su preboljeli. Kod sestara je njih više od 75 posto koje imaju COVID potvrdu. I kod pomoćnog osoblja raste cijepljenost. Onih koji se nisu cijepili, nisu preboljeli i odbijaju se testirati je vrlo malo. Sveukupno ih je bilo 9. Od toga smo podijelili sada 4 otkaza ugovora o radu, a jedna djelatnica je sama dala otkaz kada se nije željela testirati, isteklo je vrijeme,iskoristila sva prava i sama dala otkaz, rekao je.