Fotografija: ©Europska unija, Daina Le Lardic

Pandemija koronavirusa koja je okovala čitav svijet i stavila  4 milijarde ljudi u svojevrstan zatvor prijeti dugoročnim socio-ekonomskim posljedicama, puno većim od onih zdravstvenih. Svijet se priprema na duboki zaron u globalnu ekonomsku krizu, puno dublju od one iz 2008. godine.

Pandemija je stavila na test brojne svjetske vlade i države, a političke karijere mnogih bit će promatrane kroz prizmu onoga što su učinili odnosno što su propustili učiniti u vremenu pandemije. Kriza koja se iz Kine vrlo brzo prelila na Europu i od nje stvorila žarište pandemije, proizvodi već izrazito ozbiljne političke konflikte na svim razinama Europske unije. Neslaganja i optužbe za izostanak solidarnosti između država članica postali su svakodnevnica europske političke scene.

Podjele Sjever-Jug, sporost Europske komisije
Problemi su počeli od prvoga dana. Neuvjerljiv i spor odgovor Europske komisije i tijela EU na krizu odmah na početku uzdrmao je povjerenje milijuna ljudi u Italiji i Španjolskoj u europske institucije. Izostanak materijalne pomoći u najgorim danima u kojima su se te zemlje suočavale sa stotinama mrtvih i tisućama novooboljelih bio je početak ozbiljnih razmimoilaženja između država članica.

Zaustavljanje ekonomskih aktivnosti u svrhu suzbijanja širenja virusne pandemije uzrokovalo je ozbiljne ekonomske probleme svim europskim zemljama, no neke, one nestabilnije, krizu su osjetile puno jače. Posljednjih tjedana u Europskoj uniji vodi se sve ozbiljniji sukob na temu načina financiranja ekonomskog oporavka. Stvara se podjela na sjever i jug, u kojoj se sve rijeđe biraju riječi. Španjolski i talijanski premijeri, Sanchez i Conte u otvorenim pismima europskoj javnosti sve češće spominju mogućnost raspada Europske unije ukoliko Europa ne pokaže solidarnost u ovom trenutku. Zahtjevaju europski, zajednički instrument financiranja, europske obveznice ili kako ih zovu, korona obveznice. Udruživanje dugova u kojima bi i, poslovično štedljive zemlje, Njemačka, Nizozemska, Austrija, Danska jamčile za dugove Italije i Španjolske za njih je neprikosnoveni izraz europske solidarnosti. No, štedljivim sjevernjacima ne pada na pamet jamčiti za tuđe dugove.

Što za to vrijeme radi Plenković?
No, pitanje koje se postavlja je gdje je u svemu tome Hrvatska, njeno predsjedanje Europskom unijom i predsjedavajući tog predsjedanja, hrvatski premijer Andrej Plenković. On je, ukratko rečeno, u potpunosti nestao sa europske političke scene čak i na onoj simboličnoj, pojavnoj razini na kojoj je prilično dobro funkcionirao u vremenu konstituiranja novog saziva Europske komisije pa čak i za vrijeme kratkotrajne migrantske krize na grčkoj granici.

Njegova administracija u vremene krize u kojem se mogao nametnuti kao medijator između “zaraćenih” strana ili pokretač akcija pomoći pogođenim zemljama se u potpunosti raspala. Predsjedanje Unijom svelo se na puko administriranje sastanaka tijela Vijeća Europske unije, a politička uloga ostala je potpuno prazna. Plenković je ostao nijem na sva događanja u Uniji, a čak je izostala i njegova reakcija na mini krizu sa Viktorom Orbanom i njegovim Korona zakonom kojim je, po mišljenju nekih, drastično smanjio razinu demokratskih i ljudskih prava u Mađarskoj.

Gotovo svi prioriteti hrvatskog predsjedanja Europskom unijom, a koji glase “Europa koja se razvija, Europa koja povezuje, Europa koja štiti i Utjecajna Europa” iz dana u dan doživljavaju teške udarce, možda i najteže ikad u povijesti Europske unije. “Europu koja se razvija” čeka nakon završetka hrvatskog predsjedanja Unijom najteža ekonomska kriza u povijesti s milijunima izgubljenih radnih mjesta. “Europa koja povezuje” pokazala se kao možda i najveće razočarenje, pandemija koronavirusa već je u prvim danima uspješno srušila neke od najvažnijih sloboda Europske unije. Države članice preko noći su, samoinicijativno i bez dogovora na europskoj razini zatvorile šengenske granice, štiteći svoje teritorije i svoje građane. Države su ograničile ili zabranile izvoz medicinske opreme u druge države članice ne bi li svojim građanima osigurale dovoljno potrepština, pojedine države pokrenule su otvorene kampanje kupnje i prodaje isključivo proizvoda domaće proizvodnje, slobodno tržište je stavljeno na čekanje. “Utjecajna Europa” nestala je preko noći u očima milijuna Europljana, čekajući na bilo kakvu reakciju njenih institucija.

Plenković je u promatranom vremenu u potpunosti ispustio iz ruku politički dio predsjedanja Unijom, unatoč poziciji nije aktivni čimbenik niti jednog procesa koji će definirati budućnost Europske unije. Pasivni stav u vremenu krize sasvim sigurno će biti jedan od lajtmotiva čitavog hrvatskog predsjedanja, a Plenkoviću zasigurno neće pomoći u njegovoj budućoj europskoj političkoj karijeri.

Sljedeći proračun EU-a mora biti “program revitalizacije” kako bi se pomoglo Europi da se oporavi od pandemije koronavirusa, ali također bi trebalo povezati financijsku pomoć s poštivanjem vladavine prava, izjavio je njemački ministar vanjskih poslova, Heiko Maas.

, napisao je Maas u članku za njemački časopis Die Welt, objavljenom u nedjelju.

“Da bismo to postigli, proračun EU za sljedećih sedam godina mora postati pravi program revitalizacije za Europu. Dakle, preispitajmo ga i uložimo u budućnost – u istraživanje, zaštitu klime, tehnološki suverenitet i zdravstvene i socijalne sustave otporne na krizu“, napisao je.

Njemačko predsjedavanje Vijećem EU-a – počevši od 1. srpnja – bit će “korona predsjedništvo”, rekao je Maas, koristeći frazu iz diplomatske note njemačkog veleposlanika pri EU, u kojoj je veleposlanik Michael Clauß upozorio da Berlin mora prilagoditi ciljeve svog predsjedništva u svjetlu pandemije.

Maas je također napisao da EU “mora ispraviti pogreške” koje su isplivale u ovoj krizi.

“Mislim prije svega na ograničenja demokracije i vladavine prava pod krinkom borbe protiv koronavirusa, koja su u Europi neprihvatljiva”, napisao je, prikriveno se osvrnuvši na kontroverzne hitne mjere donesene u Mađarskoj koje dopuštaju premijeru Viktoru Orbánu upravljanje zemljom pomoću uredbi.

Sljedeći proračun EU-a mora dati Bruxellesu financijsku polugu protiv takvih poteza, ustvrdio je Maas: “Onaj tko podriva temeljne vrijednosti Europske unije ne bi trebao očekivati ​​da će u potpunosti imati koristi od financijskih prednosti Unije.”

Njemačka