Ministar turizma Gari Cappelli izjavio je u ponedjeljak da na razini EU-a mora postojati zajednički plan izlaska iz krize uzrokovane pandemijom koronavirusa, a on bi između ostalog uključivao donošenje zajedničkog protokola putovanja i svojevrsnu “putovnicu Covid-19”.

Cappelli je to izjavio u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu nakon videokonferencije ministara turizma država članica EU-a na temu utjecaja pandemije koronavirusa na sektor turizma koja je održana u sklopu predsjedanja Hrvatske Vijećem EU-a.

“Moramo dopustiti maksimalno koliko budemo mogli otvaranje granica, ali uz protokol kako će se to točno provoditi i to moramo onda svi poštivati”, poručio je Cappelli.

Putovanja bi tako uključivala cestovni, željeznički, plovni i avio promet, a iako se inzistira na donošenju zajedničkog protokola, Cappelli tvrdi da je dogovor o suradnji moguć i bilateralnim putem.

Hrvatski je ministar izrazio nadu da bi do kraja svibnja, barem na bilateralnoj razini, s pojedinim zemljama mogli dogovoriti otvaranje svojevrsnih turističkih koridora, pri čemu već postoji respektabilan broj zainteresiranih zemalja. No pritom je ključno zadovoljavanje sigurnosno-zdravstvenog aspekta gdje glavnu riječ imaju epidemiolozi, dodao je.

Cappelli je izjavio da su se pojedine zemlje počele individualno pripremati. Predsjednik Vlade Andrej Plenković je već razgovarao s premijerima pojedinih država zainteresiranih za otvaranje granica putem cestovnih ili zračnih koridora, uključujući i s češkim premijerom Andrejom Babišem, dodao je hrvatski ministar.

Napomenuo je i da turizam u prvim prijedlozima višegodišnjeg europskog proračuna do 2027. nije imao istaknutu važnost u pogledu financija, no nakon situacije s Covidom-19 ta se situacija u potpunosti mijenja. “Jedinstveni je stav svih zemalja da će turizam morati imati jedan veliki iskorak u tom proračunu, za razliku od onog što se planiralo”, izjavio je Cappelli.

Naveo je i da je turizam ključan u spašavanju i jačanju pojedinih europskih gospodarstava, poput talijanskog i španjolskog, koja poput Hrvatske imaju visok udio turizma u ukupnom BDP-u.

Istaknuo je da je dobivena podrška za to i da se pokrenu financijski i svi drugi mehanizmi kako bi turizam zauzeo drugačiju poziciju no što ju je do sada imao.

Cappelli je na današnjem sastanku napomenuo da turizam predstavlja 10 posto BDP-a EU-a, da zapošljava ukupno gotovo 12 posto zaposlenih te da je i četvrta izvozna kategorija EU-a, čija potrošnja generira više od 400 milijardi eura prihoda.

“Zbog toga je važno poticanje stvaranja zajedničkih rješenja za izlazak iz krize turističkog sektora uzrokovane pandemijom koronavirusa, ali i stvaranje programa i planova za suzbijanje sličnih ugroza u budućnosti. Zbog toga mi je posebno drago što je na sastanku članova Europskog vijeća koji je održan prošlog tjedna usuglašen rad na uspostavi Fonda za oporavak, koji će biti usmjeren na najteže pogođene sektore i zemljopisne dijelove Europi“, kazao je Cappelli.

Na sastanku, osim predstavnika svih zemalja članica EU-a, sudjelovali su i povjerenik Europske komisije za unutarnje tržište Thierry Breton, kao i glavni tajnik Svjetske turističke organizacije (UNWTO) Zurab Pololikashvili.

Breton je naglasio kako bi hitne mjere i sredstva koje je Komisija stavila na raspolaganje trebale poduprijeti napore država članica da u kratkom i srednjoročnom razdoblju održe stabilnost. Pozvao je članice da ih iskoriste u potpunosti i osiguraju mogućnosti koje nude za radnike koji su najviše pogođeni trenutnom situacijom. 

“Trebat će nam izvanredna sredstva za prevladavanje ove krize. Potreban nam je novi Marshallov plan sa snažnim proračunom EU-a koji bi ubrzao put ka europskom oporavku te jačoj i otpornijoj Uniji”, kazao je Breton.

Pololikashvili je pak pozvao Komisiju da prioritizira turizam u okviru plana oporavka EU-a.

Cappelli je izjavio i da je Hrvatska turistička zajednica (HTZ) izradila marketinški program za privlačenje i zadržavanje domaćih turista, uključujući i “Cro karticu“, a cilj je da se, kada se smještajni kapaciteti za 15-20 dana otvore, bude spreman za strane, ali pogotovo za domaće turiste.

“Itekako se pokušava pronaći što više modela za zadržavanje svih onih koji bi mogli nešto trošiti, da ostanu u Hrvatskoj i da koriste naše blagodati i modele”, kaže Cappelli, dodajući da od ukupne potrošnje u turizmu oko 13 posto otpada na domaće turiste.