Znate li zašto baš danas, na Sveta tri kralja, "rušimo" božićno drvce?
Božićno drvce "ruši" se danas, a može i 2. veljača, za Svijećnicu! Prema kršćanskoj tradiciji sljedeća dva dana trebala bi biti najprikladnija za "obaranje" božićnog drvca i skidanje ukrasa. To su: dan Sveta tri kralja, 6. siječnja, i dan kada se tradicionalno slavi Svijećnica, 2. veljače. Svijećnica je vrlo obljubljen blagdan kod vjernika. Današnjim danom nekad se završavalo božićno vrijeme, pa je ponegdije ostao običaj da se jaslice i borovi iznose iz crkve tek nakon svjećnice te da se do danas pjevaju božićne pjesme. Taj je blagdan bio i jako marijanski naglašen.
Afishera / Pixabay
Iako ima i onih koji božićne ukrase odlažu odmah nakon Božića, većini okićenog drvca se dive sve do 6. siječnja, kada se, prema kršćanskoj tradiciji, slavi 'dolazak triju kraljeva', t.j. Gašper (Kasper), Miha (Melhior) i Boltežar (Baltazar), koji bi se trebali doći pokloniti malom Isusu '12 dana nakon Božića'. Dolaskom tri kralja ili mudraca (koji čitaju zvijezde), jelke i božićni ukrasi i dalje se uklanjaju s većine gradskih trgova i ulica. Istini za volju, tradicija je također drugačija u mnogim dijelovima svijeta.
Na Vatikanskom trgu velika jela i jaslice ostaju netaknuti tijekom cijelog siječnja. Razlog tome je što proslava Božića ‘službeno’ traje do 2. veljače, odnosno do dana svijećnjaka.
Svijećnica se tradicionalno slavi '40 dana nakon Božića', kada se spale božićna drvca, a njihov pepeo razbaci po vrtovima i poljima kako bi bili plodniji.
Blagdan Sveta tri kralja posvećen je inače i blagoslovu vode (Tri kralja ili Vodokršće) pa nakon tog dana počinje i blagoslov obitelji i domova blagoslovljenom vodom, no u nekim se katoličkim župama za početak blagoslova više ne čeka Bogojavljenje, već se s tom tradicijom počinje netom nakon Božića, piše Vecernji.
Ko fse cukre dol poješ 🤷
— Božo Simonič (@Bodem43) January 5, 2022
