Charles Michel, predsjednik Europskog vijeća izjavio je u ranim jutarnjim satima: "Uspjeli smo. Vjerujem da će ovaj dogovor biti promatran kao ključni trenutak na europskom putovanju, ali će nas također uvesti u budućnost". To je i zaključna rečenica koja možda i najbolje ocrtava značaj ovih teških pregovora u kojima su se dogovarali financijski okviri unutar kojih se države Europske unije trebaju probuditi iz teške krize izazvane Covid-19, ali jednako tako to su i okviri sedmogodišnjeg budžeta. Plan za oporavak od 750 milijardi eura predviđa 390 milijardi bespovratne pomoći i 360 milijardi zajmova.

"Danas smo učinili važan korak na koji svi možemo biti ponosni", izjavila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen na press konferenciji s Charlesom Michelom.

Hrvatska je prošla i više nego dobro i bolje nego što su očekivali i najveći optimisti.

"Trebalo nam je puno vremena, ali postavili smo financijske temelje EU za sljedećih sedam godina. Razina fonda za oporavak zadržana je na 750 milijardi eura, kako je bilo predloženo, iako je unutar toga sada nešto manji iznos bespovratnih sredstava, 390 milijardi eura", kazala je Angela Merkel. Njemačka premijerka je s Emanuelom Macronom predlagala i branila iznos od 500 milijardi eura bespovratnih sredstava, no na kraju je pristala na niže. Ostatak, 360 milijardi eura, dijelit će se najpogođenijim državama članicama u obliku povoljnih zajmova.

Hrvatski premijer Andrej Plenković je prethodno na samitu u Bruxellesu izjavljivao:"Ovo su najbitniji pregovori za idućih sedam godina EU-a. Založit ćemo se za hrvatske interese, za mogućnost financiranja našeg nacionalnog programa oporavka, projekata koji će nam omogućiti ravnomjeran regionalni razvoj, razvoj hrvatske poljoprivrede i investicija u digitalnu i zelenu ekonomiju te sve ono što je vezano za budućnost i za praćenje koraka s četvrtom industrijskom revolucijom", istaknuo je premijer Plenković na samitu EU-a u Bruxellesu.

Izrazio je i nadu da će svi čelnici zemalja članica “pokazati visok stupanj političke zrelosti kako bismo poslali ključnu poruku svim našim građanima, svim članicama EU-a, a s našeg aspekta osobito građanima Republike Hrvatske”.

Šefovi država i vlada 27 zemalja članica Europske unije raspravljat će u petak i subotu o prijedlogu predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela koji je u tzv. pregovaračkoj kutiji predložio Višegodišnji financijski okvir (VFO) za razdoblje od 2021. do 2027. godine u iznosu od 1.074 milijardi eura, odnosno 26 milijardi eura manje nego Europska komisija, ali je zadržao Komisijin prijedlog plana za oporavak.

Plan za oporavak pod imenom “EU sljedeće generacije” (NGEU) sastoji se od 750 milijardi eura, od čega bi se 500 milijardi dodjeljivalo kao bespovratna pomoć najteže pogođenim zemljama članicama i sektorima, a preostalih 250 milijardi kao zajmovi.

Iako je nezahvalno prognozirati s obzirom na različite vrste kalkulacija, Hrvatska bi iz instrumenta “EU sljedeće generacije” mogla dobiti između 9,5 i 10 milijardi eura, od čega dvije trećine kao bespovratnu pomoć, a jednu trećinu kroz povoljne zajmove.

Tome treba dodati još oko 12 milijardi eura iz VFO-a za razdoblje od 2021. do 2027. godine. To bi bila nacionalna omotnica za koheziju i poljoprivredu, ne računajući sredstva na koja može računati iz drugih programa poput Obzor Europa ili zdravstvenog programa pa bi ukupni iznos mogao biti i preko 22 milijarde eura.