Bila je izgledom krhka kao breza, a duhom jaka kao stijena! Obilježila je živote mnogih, Hrvatska i Slovenija opraštaju se od Mance Košir: "Bila je borac za pravdu"

Preminula je Janica iz kultne Babajine "Breze", tužnu vijest potvrdila je njezina obitelj! Napustila nas je legendarna Manca Košir (77). 

Vodila je tešku bitku s rakom, a napisala je i: - Ne žalite kad umrem. Radujte se što sam živjela tako bogat, ispunjen život! Podignite čašu šampanjca u moje sjećanje. U sjećanje na ženu koja je bila zaljubljena u život i zahvalna za svaki udah."

Poznavali smo je kao profesoricu, novinarku, publicisticu i bivšu filmsku glumicu. Obilježila je živote mnogih. Borila se s rakom, o čemu je bezkompromisno i hrabro govorila i u javnosti.

Njezina kći Tina Košir napisala je: -  "Umjesto sućuti, u skladu s njezinom željom, pozivam vas na slavlje njezina dolaska. Umjesto cvijeća, pozivam vas na sijanje sjemena dobro: učini nešto lijepo za nekoga, iskreno učini nešto za nekoga s ljubavlju neka procvjeta ljubavna veza među nama!"

Bila je izgledom krhka kao breza, a duhom jaka kao stijena! Obilježila je živote mnogih, Hrvatska i Slovenija opraštaju se od Mance Košir: "Bila je borac za pravdu" Bobo
3. 5. 2024

Manca Košir 1969. godine diplomirala je matematiku i fiziku na Pedagoškoj akademiji u Ljubljani, a šest godina kasnije diplomirala na tadašnjem Fakultetu za sociologiju, političke znanosti i novinarstvo. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1987. godine stekla je naslov doktora filoloških znanosti. Bila je i sjajna profesorica koja je odgojila brijne generacije slovenskih i hrvatskih intelektualaca.

Uz odlazak iznimne žene Mance Košir. Je li se Manca bojala smrti?

Manca je prije godinu dana iskreno odgovorila: "Sada kada Majka Smrt nije tu, sada se ne bojim, ali kada osjetim da je vrlo blizu, ne znam kako će biti sa mnom. Nadam se da ću lijepo umrijeti. Jer Mnogo sam godina bila volonterka u Hospiciju i vidjela sam ljude koji su znali lijepo umrijeti. Primijetili smo kako se živi, ​​tako se i umire."
"Svojoj djeci i unucima često kažem: Ne žalite kad umrem. Radujte se što sam živjela tako bogat, ispunjen život! Podignite čašu šampanjca u moje sjećanje. U sjećanje na ženu koja je bila zaljubljena u život i zahvalna za svaki udah."
"Smrt je naša divna majka. Ako ne shvatimo da ćemo umrijeti, ne znamo cijeniti život. Zato je svaki razgovor o smrti razgovor o životu. Već je Platon rekao da je sva filozofija priprema za smrt . Ali mi nikada nismo spremni za smrt, jer je to tako velika tajna da nemamo pojma o tome . Ali možemo se pripremiti otpuštanjem stvari, otpuštanjem identiteta i svih vezanosti."
"Ona je s nama od rođenja i na času smrti otvorit će mila njedra Vječnosti, koja je naš dom. Život ne prestaje, život se samo transformira. Kad nam smrt sklopi kapke, duboko ćemo vidjeti. Tada prepoznat ćemo naše pravo ime: Njegovo", napisala je Manca u svojoj pjesmi.

Košir mnogi pamte kao filmsku glumicu, a njezina najzapamćenija uloga je uloga Janice u filmu 'Breza' Ante Babaje, prema Kolarovoj pripovijetki u kojoj je igrala sa samo 18 godina.

Manca Košir je  i spisateljica i profesorica. Rođena je 1948. godine u Mariboru u Sloveniji. Tijekom svoje karijere, postala je istaknuta osoba u slovenskom javnom životu zbog svog rada u novinarstvu, književnosti i obrazovanju.

 
Košir je pisala i za mnoge poznate slovenske novine i časopise, te je bila redovita profesorica na Fakultetu za društvene znanosti u Ljubljani.

Osim toga, bila je poznata po svom angažmanu u socijalnim i kulturnim pitanjima te aktivizmu u promicanju čitanja i pisanja. Košir je napisala brojne knjige i članke o raznim temama, uključujući obrazovanje, književnost i društvene probleme.

Njezina kći Tina Košir u objavi na društvenoj mreži Facebook, između ostalog, napisala je: "Umjesto sućuti, u skladu s njezinom željom, pozivam vas na slavlje njezina dolaska. Umjesto cvijeća, pozivam vas na sijanje sjemena dobro: učini nešto lijepo za nekoga, iskreno učini nešto za nekoga s ljubavlju neka procvjeta ljubavna veza među nama!" Ujedno je istaknula da će sprovod biti javan za sve koji se žele oprostiti, a o detaljima će obavijestiti. Na kraju je dodala: "Povezana s ljubavlju u Ljubavi zauvijek."

 

Rođena 1948. godine u Mariboru, Košir je tijekom svoje karijere pisala za mnoge poznate slovenske novine i časopise, a bila je i redovita profesorica na Fakultetu za društvene znanosti u Ljubljani, a predavala je i na Zagrebačkom sveučilištu.

Osim toga, bila je poznata po svom angažmanu u socijalnim i kulturnim pitanjima te aktivizmu u promicanju čitanja i pisanja.Košir je napisala brojne knjige i članke o raznim temama, uključujući obrazovanje, književnost i društvene probleme.

Predsjednica Republike Slovenije Nataša Pirc Musarje između ostalog napisala: "Draga Manca, hvala ti na svim tvojim mislima i hvala ti što si uvijek bila nepokolebljivi borac za ravnopravnost žena. Moja iskrena sućut obitelji i prijateljima."

Oprostila se s velikankom i ministrica kulture Asta Vrečko, koja je u priopćenju napisala: "Manca Košir bila je borac za pravdu i ljudsko dostojanstvo. Njezin rad nadahnuće je mnogima od nas." Dodala je: "Bila je čast i privilegija poznavati se. Moja iskrena sućut obitelji i najbližima. Njezin život i nepokolebljivi čestit stav ostat će nam zauvijek kao uzor i ohrabrenje."

Počast joj je odao i bivši predsjednik republike Borut Pahor, koji je napisao: "Zbogom, draga Manci, koja si nas tako ljudski zbližila".

Koširjeva se afirmirala i kao filmska glumica, pojavivši se u nekoliko filmova. Kao novinarka počela je objavljivati ​​u Mladini 1970., a od 1973. nastavila je kao profesionalna novinarka u Tedenskoj tribini i Teleksu, a pisala je i za mnoge najuglednije listove u tadašnjoj Jugoslaviji.

Od osnutka 1982. do 2000. bila je članica uredništva Nove revije. Od 1980. do umirovljenja 2005. zaposlena je na Fakultetu društvenih znanosti kao izvanredna profesorica novinarske komunikologije, medijskog odgoja i novinarske etike.

Krajem 1990-ih zajedno s Andragoškim centrom Slovenije s Mancom Košir osniva studijsku grupu Beremo, te djeluje u Hospiciju. Bila je aktivna i na političkom polju, 2011. kandidirala se na izborima za Državni zbor na listi Stranke za trajnostni razvoj Slovenije.

Košir je autorica brojnih znanstveno-popularnih, stručnih i znanstvenih članaka te 16 knjiga, stoji u njezinoj biografiji objavljenoj na stranicama Omladinske knjige, gdje je objavila nekoliko knjiga. U okviru beletristike, pisma su njen najčešći žanr. Tako su 1991. nastala Ženska pisma, zatim Muškarci: Žene: Pisma s Dušanom Jovanovićem (2000), Muška pisma (2007), Različite veze (2010), Darovi prolaznosti (2015) i Ljudska ljubav (2018). U 2018. godini u knjizi Iz trbuha i neba objavljeno je 70 srcedrapljivih priča, piše slovensko Delo https://www.delo.si/novice/slovenija/umrla-je-novinarka-in-publicistka-manca-kosir/