Pitate li se i vi zašto su ljudi na starim fotografijama s plaže tako fit, mršavi i u formi? Mi znamo odgovor
Što vi mislite zašto smo nekada bili fit, a danas smo pretili?
I nije sve u socijalizmu bilo tako loše. Hrana je bila zdraviji i organska, jer kako istraživanja kažu, nekad se i više jelo, samo puno kvalitetnije. Jeli smo upola manje jaja nego 1976., za trećinu više žitarica za doručak i dvostruko više međuobroka; upola manje krumpira...
Nismo imali para za bifteke i šnicle, no zato nismo bili pretili. Nekad smo bili k'o manekeni, danas smo među najdebljim u svijetu i sve to kredit. Otplaćujemo kredite, žderemo i nekako smo sve zaobljeniji i puniji.
Je li krivo što danas više jedemo, a premalo vježbamo? Je li standard tome kumovao?
Bobo
Osim što fotografije s plaža snimljene 1970-ih i 1980-ih kod mnogih izazivaju nostalgiju, još nešto je vidljivo pri pogledu na njih: ljudi su bili u puno boljoj formi nego sada.
Britanski pisac i kolumnist George Monbiot primijetio je to prije mnogo godina, te je odlučio doći do dna stvari. Je li krivo što danas više jedemo, a premalo vježbamo? Otkrio je da su 1970-ih ljudi zapravo jeli više nego sada, a također nije pronašao značajnu razliku u kretanju djece danas i prije 50 godina., prenosi Nova.rs.
In this photo, from 1976, almost everyone is what we would now call slim. So what has happened? A sudden loss of willpower, as some rightwing journos claim? No. An obesogenic environment created by junk food manufacturers and their advertisers. pic.twitter.com/DmzxsD5VLz
— George Monbiot (@GeorgeMonbiot) July 26, 2018
U prošlosti su ljudi možda jeli više, ali na drugačiji način. Čovjek danas kupuje upola manje svježeg mlijeka, ali pet puta više jogurta, tri puta više sladoleda i čak 39 puta više mliječnih slastica nego prije pedeset godina, pokazalo je njegovo istraživanje. Također konzumiramo upola manje jaja nego 1976. godine, ali za trećinu više žitarica za doručak i dvostruko više međuobroka; upola manje krumpira, ali u isto vrijeme tri puta toliko čipsa.
Kupujemo manje šećera, ali količina šećera koju dobivamo iz slatkih pića i slatkiša vrtoglavo je porasla.
“Ovaj pomak nije se dogodio slučajno”, uvjeren je Monbiot. "Kao što Jacques Peretti tvrdi u svojoj dokumentarnoj seriji Muškarci koji su nas udebljali, prehrambene tvrtke uložile su ogromne resurse u dizajn, pakiranje i promicanje proizvoda koji sadrže šećer kako bi prevarile naše prirodne mehanizme kontrole apetita."
Dakle, nutricionistički psiholozi i znanstvenici rade na tome da nas natjeraju da jedemo više nego što nam je potrebno, a oglašivači hrane također koriste najnovija otkrića u neuroznanosti kako bi nadvladali naš otpor.
