1. travnja 1940. na kioscima se pojavio novi broj kultnog američkog časopisa Vogue. Časopis kao i svaki drugi - ali u povijesti bivše Jugoslavije upravo ovaj broj ipak zauzima posebno mjesto.

Ilustraciju za nju izradila je jugoslavenska umjetnica Milena Pavlović-Barili, rođena u Požarevcu u Srbiji, koja je ostala jedina umjetnica s ovih prostora koja je krasila naslovnicu američkog Voguea.

I ne samo to: u razdoblju dok je živjela u Americi, pod pokroviteljstvom reklamne agencije J. Walter Thompson, Barili je surađivala i s časopisima Harper's Bazaar i Town & Country (snimila je i jednu njihovu naslovnicu), a također izradio modne ilustracije za najveće gradske robne kuće Saks Fifth Avenue, Lord and Taylor i druge. Njezine nježne, sofisticirane ilustracije pokazuju njezino poznavanje mode s jedne strane, te utjecaje nadrealističke i renesansne umjetnosti s druge strane. 

No, iako je u Sjedinjenim Državama postigla izniman uspjeh o kakvom su njezini umjetnički kolege mogli samo sanjati, za života ipak nije bila osobito popularna, a njezine veze s umjetničkim svijetom nisu detaljnije zabilježene.

Na mnogim je mjestima potonula u zaborav, no sjećanje na nju redovito se oživljava u njezinoj domovini Srbiji, gdje je u kući u kojoj je rođena šezdesetih godina prošlog stoljeća otvoren muzej posvećen njezinoj umjetnosti.

 
Briljantan pedigre i prve prilike

Milena Pavlović-Barili rođena je 1909. godine od majke Srpkinje i oca Talijana. Oba su roditelja bila umjetnički orijentirana: otac je bio utjecajni skladatelj, a majka je studirala umjetnost. Ali također su imali impresivan pedigre.

Otac Bruno Barilli potjecao je iz ugledne umjetničke obitelji (otac mu je bio ravnatelj Akademije likovnih umjetnosti), a majka Danica Pavlović-Barili bila je potomak Karađorđa Petrovića, začetnika dinastije Karađorđević, vladarske obitelji Kraljevine Srbije i kasnije Kraljevine Jugoslavije.

Milena je tako odrastala u dodiru s umjetnošću, a značajno su je oblikovala i česta putovanja u Austriju, Italiju i Francusku. U tinejdžerskim godinama, piše European Fashion Heritage Association, dobila je priliku upravo zbog majčine obiteljske veze preseliti se na kraljevski dvor i započeti visoko obrazovanje na Kraljevskoj umjetničkoj školi gdje se upoznala s poetikom dizajnera. kroz modni ukus kraljice Marije i kneginje Olge, kao što su Cartier, Patou, Molyneux i drugi, te ih uključila u svoj školski rad.

Početkom tridesetih se potom seli u Pariz, gdje se druži s značajnim umjetnicima tog vremena, prati uspon nadrealizma iu modi i pronalazi jedinstven jezik za svoje modne ilustracije, no početak Drugog svjetskog rata tjera je u Sjedinjene Države.

Tamo je trebala ostati samo privremeno, no vrhunac karijere dogodio joj se upravo preko bare. Njezina su djela prepoznata kao moderna, jedinstvena pojava u svijetu američke umjetnosti, koja spaja europsku tradiciju sa suvremenim i popularnim zahtjevima SAD-a.

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Art by Women - Women in Arts #womensart (@art.by.women_women.in.arts)

Mogla je postići puno više da nije iznenada umrla od srčanog udara 6. ožujka 1945. godine u dobi od samo 35 godina. Vjerojatno je to posljedica teških ozljeda koje je zadobila godinu dana prije pada s konja.

Osim što je jedina jugoslavenska umjetnica čija je ilustracija dospjela u Vogue, ona je i jedna od rijetkih istočnoeuropskih umjetnica uključenih u izložbu Peggy Guggenheim 31 Women: u društvu eminentnih imena poput Frida Kahlo, Leonor Fini, Leonora Carrington i Dorothea Tanning.