Poluotok Pelješac popularno je turističko odredište. Razumljivo, ako smijemo dodati. Pelješac nudi mnogo toga turistima. Uživanje u kristalno čistom moru, ugodnoj klimi, izvrsnoj hrani i ukusnom vinu. Vole ga i planinari, brdo Sveti Ilija nalazi se na 961 metar nadmorske visine. Pelješac može zadovoljiti i ukus onih koji vole prelistavati povijest; Iliri su prvi naselili poluotok, kasnije su navalili i Grci, Rimljani i Bizantinci. No iako Pelješac svakako vrijedi posjetiti, donedavno su ga mnogi Slovenci radije izbjegavali pod svaku cijenu. Razlog? Otežan pristup i dug put. Oni koji nisu htjeli ići trajektom morali su se voziti preko Bosne i Hercegovine, što mnogi očekivali - i zbog gužvi na dva granična prijelaza udaljena samo 9 kilometara - nije mirisalo na dobro. Sada su druga vremena. Prošlog ljeta sve se promijenilo. Veliku zaslugu za to ima i... Slovenac!

Da se na Pelješac sada kopnom može doći s hrvatske strane, zaslužan je i ugledni slovenski građevinski inženjer i mostograditelj Marjan Pipenbaher. Potonji je planirao Pelješki most, kojim su Hrvati nakon dugo godina spojili kopneni dio zemlje sa svojom kopnenom eksklavom koja obuhvaća najveći dio Dubrovačko-neretvanske županije.

Most koji prelazi preko Pelješkog kanala građen je od ljeta 2018. nadalje, a troškovi izgradnje iznosili su više od 420 milijuna eura. Most je dugačak 2404 metra, širok 23,6 metara, a visok od 75,4 do 98 metara.

Nedavno je o Pelješkom mostu govorio i Marjan Pipenbaher gostujući u ovoj epizodi Mastercard® podkasta navdiha. Bivšem predsjedniku slovenske države Borutu Pahoru  otkrio je i koliko je vremena prošlo od prve ideje do mosta koji je zasjao u punom sjaju.

"Možda netko misli da je ovo brza priča, ali nije tako. Znate, za sve velike mostove ili vijadukte treba vremena. Od prvih ideja do izgradnje rudnika prođe 7, 10, 12 godina. To znači da je potrebno vrijeme, a da se to ne dogodi", kazao je. S Pelješcem sam krenuo 2012. U prosincu smo potpisali ugovor, tada smo se udružili sa zagrebačkim fakultetom i morali ponuditi dva rješenja, Zagrepčani su predložili gredni most s velikim brojem oslonaca u moru, ali Još sam mislio... Most mora imati priču. A ako hodaš Pelješcem, vidiš, da je izgrađen od mnogo piramidalnih brežuljaka. I onda razmišljaš što da radiš. S tim da su Hrvati već ovo napravili most, koji je bio most sa dva ogromna pilona u sredini i rasponom od skoro 600 metara. On bi dominirao ovim prostorom. Onda je došla kriza, projekt nije završen do kraja. Ma da smo iskreni... Imali su nema prave ideje koliko bi most koštao.U to vrijeme su zaustavili gradnju i rekli da će početi ponovo.Kad smo gradili most, morali smo Priča je da morate osjetiti prostor sa svim tim velikim mostovima. Ako ne osjetiš prostor, nije to ništa“, objasnio je 66-godišnji Marjan Pipenbaher.

Boruta Pahora zanimalo je i kako se u inženjerovoj glavi rađa ideja kakav most izgraditi. "Je li prvo kokoš? Ili jaje? Jeste li, kada ste tek došli na Pelješac, prvo imali ideju o nekoj formi pa onda tražili inženjerska rješenja? Ili shvatite da je to na kraju? Što je prvo ? I što na kraju?" Pahor je Pipenbachera potapšao za rukav, a iznimno uspješni inženjer objasnio:

"Na neki način - tako ja to zovem - prostor vam govori. U svakom slučaju, vidite most. Most koji će morati biti podređen prostor. Natjecati se s prostorom je besmisleno jer mjesto je beskrajno lijepo. I sto me danas najvise veseli,pa i prošli tjedan smo bili na mostu vec u pet-šest,on je doslovno legao u mjesto. Ništa mu ne smeta. Slično je i na Črnom Kalu.

Svaki put kad odem iz Kopra volim ga gledam iz malo drugačijeg kuta.Kao što uvijek govorim za arhitekte oni moraju biti prvenstveno urbanisti.Moraju razumjeti što mogu smjestiti i graditi u ovom prostoru. Tako je i s mostovima. I što je jako lijepo: pustiš da priča dođe sama. Ovo je, znaš, kao oni što ispiraju zlato. Ostane malo zrna na kraju. Ali puno vrijede. ulašten i čist. I kroz sve ove varijacije kroz koje sam prošao, dobro sam razmislio. Ovaj most je imao još najmanje 20 drugih oblika."
 

Godinu dana nakon otvorenja mosta, Marjan Pipenbaher ponosan je na finalni proizvod, a još mu je veće zadovoljstvo što su mještani od mosta dobili puno toga pozitivnoga. "Stvarno vidim da ga vole. Jer on im je puno donio. Istina je da je tada i Hrvatska ušla u Schengen i da je uslijedilo mnogo toga, ali... Kad prođete ovim selima i kad vidite... Jedno selo na Pelješcu.Dođeš tamo i gledaš ove lijepe kuće.Dubrovačka arhitektura.Ali ostalo je napušteno.Tu živi 200 ljudi.Ali pričaš i kažu ti da je u vrijeme Austrougarske ovdje živjelo 2500 ljudi. vino koje su proizvodili prodavali su bečkom dvoru.Što znači ako si nekako odsječen od svijeta.A to su mostovi.Lijepo je to rekao i Andrić.Uvijek su postavljeni tamo gdje su najpotrebniji.Svetija su od Hramovi. U njima nema ničeg zla. Kad se ruše mostovi, to je tužno", gost je u ovoj epizodi.
 epizodi Mastercard® podkasta inspiriran Borutom Pahorom, dodao Marjan Pipenbaher.

Vabljeni na Metroplay, kjer si lahko ogledate vse epizode Mastercard® podkasta navdiha z Borutom Pahorjem. Naš nekdanji predsednik republike se pogovarja z izjemnimi Slovenkami in Slovenci, ki so na svoji poti ustvarili neprecenljive zgodbe, vredne preučevanja. Je nefiltrirano potovanje skozi njihove izkušnje, o odkrivanju njihovega potenciala, preseganju ustaljenih okvirjev in ustvarjanju izpopolnjenega življenja.

Vsebino omogoča Mastercard®.

Prijavite se na naš novičnik

https://www.metropolitan.si/mastercard-podkast-navdiha/marjan-pipenbaher-je-svetovni-znani-slovenec-ki-gradi-osupljive-mostove/