Unatoč dvomjesečnoj zabrani ribolova u Jadranskom moru, srdele su još uvijek premale, što ukazuje na ozbiljne probleme u populaciji ove ključne vrste male ribe. Kako ribe ne dosegnu odgovarajuću veličinu, to između ostalog znači da se ne mogu dovoljno razmnožavati.

Srdela je ugrožena pretjeranim izlovom i predatorima

Na probleme ukazuje i Stjepan Nedoklan, predsjednik Ceha ribarstva HGK, koji kaže da je u moru previše grabežljivaca, poput tuna i dupina, a istovremeno prekomjerni izlov dodatno smanjuje stok, javlja Morski.hr.

"Mi ribari se moramo prilagoditi, jer nemamo drugu opciju. Ako ne bude srdela, lovit ćemo losose - možda i za njih nađemo tržište", dodao je s dozom sarkazma Nedoklan i upozorio da je priroda zbog klimatskih promjena sve manje predvidljiva. Lani je ribe bilo toliko malo da hrvatske tvornice nisu imale dovoljno sirovina za preradu, zbog čega su se morale okrenuti uvozu u zemlju s toliko morskih voda. Podaci splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo također potvrđuju da je prosječna veličina srdela godinama u padu. Godine 2006. prosječna duljina srdele u ulovu iznosila je 15,19 cm, da bi 2021. godine pala na 12,65 cm. U zadnje dvije godine se malo popravio, ali stručnjaci upozoravaju da je populacija i dalje u zoni rizika od prekomjernog izlova.

Europska komisija uvela je strože kvote

Zbog sve lošijeg stanja srdela, Europska komisija uvela je stroža ograničenja ribolova. Hrvatska je 2022. godine smjela uloviti 56.300 tona srdela i inćuna, no ove je godine kvota pala na 47.100 tona. Od toga su srdele i inćuni raspoređeni u posebnu kvotu od 2024. godine - 10.608 tona inćuna i 36.267 tona srdela.

Profesor i ihtiolog Alen Soldo već godinama upozorava da je ribolovni pritisak prevelik. "Ljudi ne razumiju poantu da smo uglavnom sami krivi. Danas su mreže veće, brodovi jači, tehnologija naprednija. Plovila sa sonarom ulove gotovo 50% više ribe nego ona bez", objašnjava Soldo.