U većini hrvatskih gradova ovaj će se tjedan upaliti blještava blagdanska rasvjeta, oživjeti će štandovi s kuhanim vinom i prosinačkim delicijama, a posvuda polako počinje i predbožićni zabavni program.Za one koji se ne pridržavaju strogo tradicionalnog pravila Podizanje božićnog drvca na Badnjak, prvi blagdanski tjedan (ili barem uoči Svetog Nikole) obično znači da iz prašnjavih podruma i tavana iznesu svoja božićna drvca i okite ih ukrasima, vijencima i lampicama. Kad smo već kod lampica: kako ih objesiti na božićno drvce? Motate li ih horizontalno oko svake "priče" imele posebno? Ako je odgovor potvrdan, niste sami; tako većina ljudi kiti božićna drvca lampicama No društvena mreža TikTok zaokružila je metodu okomitog vješanja lampica na božićno drvce, koja je, prema riječima autora videa, ne samo jednostavnija, već božićno drvce s Ovako obješena svjetla također izgledaju puno estetskije i bogatije. Cijeli postupak okomitog vješanja svjetala možete vidjeti u videu ispod.
 

@ohheyitsbunnie Tree isnt done yet eitherrrrrr #bunniexo #christmaslighthack ♬ Blue Christmas - Elvis Presley

Zgodovina okraševanja božičnih drevesc

Po podacima Encyclopædie Britannice drvca su se od davnina koristila u raznim obredima i kao ukrasi, pa je teško odrediti podrijetlo "modernih" božićnih ukrasa. Međutim, mnogi vjeruju da ova tradicija potječe iz Njemačke. Oko 723. godine engleski misionar sveti Bonifacije susreo je pogane koji su pripremali žrtvu na hrastu posvećenom bogu Thoru (Donaru). Bonifacije je posjekao stablo, a kako ga poganski bog nije kaznio, obavijestio je uplašene pogane da je njihovo sveto stablo zapravo obližnja crnogorica. Neki izvori javljaju i da je na mjestu srušenog hrasta izrasla jela. Bez obzira na istinitost priče, zimzeleno drveće brzo je postalo dio kršćanskih rituala u Njemačkoj, au srednjem vijeku počela su se pojavljivati ​​"rajska stabla". Ova zimzelena stabla, koja su simbolizirala rajski vrt, kićena su jabukama i stavljana u domove 24. prosinca, na vjerski praznik Adama i Eve. S vremenom su se jabukama pridružili i drugi ukrasi, poput slatkiša i ukrasa od šarenog papira, a navodno je Martin Luther prvi okitio drvce upaljenim svijećama, pretečama današnjih lampica. Do 19. stoljeća božićna drvca su se razvila u čvrstu tradiciju u Njemačkoj, a s migracijama Nijemci su ih prenijeli iu druge zemlje. Na području Hrvatske, objavio je prije nekog vremena portal Sobotainfo, prvo okićeno drvce postavio je njemački pivar Peter Luelsdorf, okitivši ga jabukama, orasima, rogačima i svijećama. Nakon Drugog svjetskog rata vlasti su zabranile javno slavlje Božića, koji se na ulice vratio tek nakon osamostaljenja, a smreke su zamijenile novogodišnja drvca u Jugoslaviji.

Kada postaviti, a kada raspremiti božićno drvce

Prema kršćanskoj tradiciji božićno drvce i jaslice trebale bi se postaviti na Badnjak, odnosno 24. prosinca. Drvce, ukrase i lampice treba pospremiti 12. noć nakon Božića, a to je 6. siječnja, na Sveta tri kralja, a jaslice mogu ostati postavljene do 2. veljače, kada je Svijećnica. No, prema mišljenju nekih stručnjaka, tradicija ne bi trebala izgledati pretjerano. Na primjer, psihoanalitičar Steve McKeown tvrdi da rano postavljanje božićnog drvca čini ljude svečanijima jer ih božićni ukrasi podsjećaju na djetinjstvo i dane bez stresa i briga, a psihologinja Deborah Serani kaže da rano božićno ukrašavanje doma može potaknuti veselje. hormon, dopamin, piše portal HouseBeautiful.