Glavna briga svakoga tko priprema božićnu večeru za širu obitelj vjerojatno je: hoće li biti dovoljno hrane za sve? To mnoge od nas navodi da kupuju puno više hrane nego što je zapravo potrebno.

Prema Soil Association, britanskoj organizaciji koja, između ostalog, nastoji promicati organsku proizvodnju i drugačiji odnos prema hrani, godišnje se baci 5 milijuna pudinga samo u Velikoj Britaniji 2 milijuna purica i 74 milijuna mesnih pita, prenosi Guardian. Podaci za Hrvatsku općenito su zabrinjavajući, ne samo za blagdane: prema podacima Lani smo bacili 243 tisuće tona hrane, od čega je 40 posto još bilo jestivo. Dakle, kako možemo učiniti naše praznike održivijima?

"Božić je doista praznik kada si dopuštamo više hrane nego inače. Ali odabir održivije proslave ne znači nužno da ćemo jesti manje - to samo znači da ćemo biti svjesniji onoga što jedemo", The Guardian rekao je Conor Spacey, autor kuharice Wasted, koji zagovara upravo ovaj princip: koristiti sve dijelove odabranog sastojka.

planirajte unaprijed

Sigurno ćete proizvesti manje bačene hrane ako unaprijed isplanirate svoj jelovnik. Na taj ćete način izbjeći i prekomjerno rasipanje i preveliku količinu otpada od hrane, kao i napast da kupite nešto drugo što niste ni imali na umu. Stoga napravite popis, imajući na umu koliko ste ljudi pozvali na večeru i koliko jedu. Ako ćete kao glavno jelo poslužiti puretinu, trebat će vam je puno manje nego što mislite. Između 150 i 200 g pečene puretine porcija je koja je obično dostatna za većinu ljudi, navodi Guardian. To znači da će pureći but biti dovoljan za dvije osobe, pureća prsa od 2,5 kg za 4 do 6 i manja purica od oko 4,5 kg za osmero Za krumpir je dovoljno oko 250 grama po osobi, za povrće za priloge npr. kao što je mrkva, luk, celer i drugo povrće dovoljno je oko 80 grama po osobi.Kad kupujete povrće za prilog, isplati se birati sezonske proizvode domaćih proizvođača. Na taj ćete način minimalizirati količinu plastike u koju je upakiran.

Pravilno skladištenje hranePravilno skladištenje hrane prije i nakon kuhanja utječe na to koliko će dugo biti jestiva, što je također faktor stvaranja otpada od hrane. Korjenaste kulture, gomolje i rajčice najbolje je čuvati izvan hladnjaka na sobnoj temperaturi, kao i egzotično voće poput dinja, ananasa i banana. Većina namirnica koje ostanu od božićne večere mogu se zamrznuti za kasnije, uključujući puricu, umak od brusnica i kuhano povrće, kao i kolače i čokoladu ako ih ostane. Neki sirevi, osobito tvrdi i polutvrdi sirevi, mogu se čuvati u zamrzivaču kako bi im se produžio rok trajanja, osobito ako ih prethodno zamotate u voštani ili masni papir. Također ćete na internetu pronaći mnogo prijedloga za jela koja možete napraviti od ostataka. Na primjer, Soil Association nudi posebne recepte za jela bez otpada kao što su kiseli kupus od prokulice, pita od puretine i brusnica te juha od kukuruza i puretine. Povrće koje vam je ostalo od priloga također možete prodinstati i od njega napraviti čips ili pripremiti ukusni pesto od lišća prokulice.Pravilno skladištenje hrane prije i nakon kuhanja utječe na to koliko će dugo biti jestiva, što je također faktor stvaranja otpada od hrane. Korjenaste kulture, gomolje i rajčice najbolje je čuvati izvan hladnjaka na sobnoj temperaturi, kao i egzotično voće poput dinja, ananasa i banana. Većina namirnica koje ostanu od božićne večere mogu se zamrznuti za kasnije, uključujući puricu, umak od brusnica i kuhano povrće, kao i kolače i čokoladu ako ih ostane. Neki sirevi, osobito tvrdi i polutvrdi sirevi, mogu se čuvati u zamrzivaču kako bi im se produžio rok trajanja, osobito ako ih prethodno zamotate u voštani ili masni papir. Također ćete na internetu pronaći mnogo prijedloga za jela koja možete napraviti od ostataka. Na primjer, Soil Association nudi posebne recepte za jela bez otpada kao što su kiseli kupus od prokulice, pita od puretine i brusnica te juha od kukuruza i puretine. Povrće koje vam je ostalo od priloga također možete prodinstati i od njega napraviti čips ili pripremiti ukusni pesto od lišća prokulice.