AUTOTRŽIŠTE: Hrvatsku, Španjolsku i Portugal najteže pogodila nova kriza, najbolje se drže autotržišta Švedske, Mađarske i Finske
Švedski model obračuna s COVID-19, bar kad je riječ o kupovni novih automobila, pokazao se kao jedan od dva najuspješnija u EU. Švedska ima uz Finsku najmanji pad prodaje novih automobila u prvih šest mjeseci i iznosi svega 25,1% (Finska samo 21,4%) i očito kako im je liberalni pristup pandemiji najmanje ugrozio mogućnosti kupovine novog automobila. Zato nikad manje nisu kupovali Hrvati (54,5%, Španjolci 50,9%, Portugalci 49,6%, Talijani 46,1%, Grčka 44, 2%...)
Napisao: Borut Černelić
Snimio: Luka Stanzl/PIXSELL
Polugodišnje brojke o registracijama novih automobila pokazuju neslavno prvo mjesto naše zemlje. Tako je Hrvatska u usporedbi s ostalim zemljama EU zabilježila najveći međugodišnji šestomjesečni pad (-54,4%), Španjolska je na drugom mjestu ove ljestvice (-50,9 %), dok je Portugal treći (-49,6 %). Pad veći od 40 posto zabilježeno je još u dri države: Italija (-46,1 %), Bugarska (-44,5 %) i Grčka (-44,2 %).
Zanimljivo je da su sve države na vrhu ljestvice negativnog trenda južnoeuropske i mediteranske zemlje i sve značajno naslonjene na turizam. Tako je pad turističkog prometa proizveo i pad potražnje za rent-a-car vozilima koja su činila značajne udjele prodaje novih vozila u svim turističkim zemljama. To je posebno vidljivo u Hrvatskoj gdje je u prošlogodišnjim brojkama o prodaji vozila za prvih pola godine svako drugo novo vozilo bilo registrirano za potrebe najma. Poremećaji na tržištu nastali s prvim lock-downom u proljeće ove godine poklopili su se s tradicionalnim mjesecima najvećih isporuka vozila rent-a-car kućama (poglavito u travnju i svibnju) što je posljedično proizvelo i veliki "manjak".
Promatrajući ostatak zemalja članica EU uočava se naredna grupa zemalja koje su bilježile pad između 30 i 40 %: Francuska (-38,6 %), Austria (-35,9 %), Poljska (-35,4 %), Slovačka (-34,7 %), Njemačka, Irska i Estonija (sve tri zemlje s -34,5 %), Luxemburg (-33,2 %), Slovenija (-31,9 %), Latvija i Rumunjska (-30,7 %), te na kraju Belgija (-30,2 %).
Osam zemalja članica EU bilježe pad ispod 30 posto: Nizozemska (-29,9 %), Litva (-28 %), Danska (-27,7 %), Češka (-26 %), Cipar i Mađarska (obje po -25,3 %), Švedska (-25,1 %) i Finska (-21,4 %).
Ukupni pad svih zemalja članica EU (EU-27) iznosi 38,1 %.
Tri zemlje EFTA-e bilježe pad sličan onom zabilježenom u članicama EU. Tako je najveći pad među ovim zemljama zabilježen na Islandu (-42,5 %), a potom u Švicarskoj (-34,3 %) i Norveškoj (-24,3 %).
U donedavnoj članici, Velikoj Britaniji brojke su se na brojčaniku zaustavile na -48,5 %.
Iz sadašnjih pokazatelja za države EU uočava se smanjivanje međugodišnjeg pada za usporedne mjesece. Tako je na razini EU-27 ovogodišnji mjesec lipanj bio slabiji za 22,3 % od lanjskog. Svibanjske su brojke ukazivale na pad od 52,3 % u odnosu na isti mjesec lani, a najveći je pad zabilježen u travnju s minusom od 76,3 %.
Hrvatski međugodišnji trendovi prate ove zabilježene u EU-27. Tako je međugodišnji pad u travnju u odnosu na isti mjesec lani iznosio 87,4 %, da bi se u naredna dva mjeseca taj pad postupno smanjivao (u svibnju na -76,2 %, a sada u lipnju na -49,6 %). Iz brojki o registracijama novih vozila u posljednjih 6 tjedana je vidljivo kako se ova linija trenda polagano ispravlja, odnosno ovogodišnje se brojke polagano na tjednim razinama primiču lanjskim brojkama.
U slučaju zadržavanja sadašnje epidemiološke situacije i ekonomske aktivnosti u EU-27, ali i u Hrvatskoj, za pretpostaviti je nastavak zabilježene tendencije smanjenja međugodišnje i međumjesečne razlike.