Napisao i pripremio: Igor Stažić

Foto: Rimac / Bugatti

U automobilskom svijetu više je nego očito da se polako bliži kraj jedne ere, ere koja će ljubiteljima benzinskih automobila sigurno nedostajati. Oproštaj je to od 16-cilindričnog motora koji je Bugatti u svojim automobilima nudio posljednja dva desetljeća. Nakon Rimčeve kupovine francuske automobilske marke, Chiron se više nego očito oprašta od proizvodnje, a na spomenutu činjenicu upozorili su u Bugattiju, koji je uz oproštaj pripremio i pregled njegove povijesti. Uostalom, radi se o motoru koji se već skrivao ispod haube Veyrona, automobila koji je donio preporod i ponovno rođenje Bugattija, doduše pod okriljem Volkswagena. Priča o jedinom 16-cilindričnom W-motoru u automobilskoj industriji povijest seže u 1997. Tada je Ferdinand Karl Piëch, bivši prvi čovjek Volkswagen koncerna, predložio šefu razvoja motora Karl-Heinzu Neumannu proizvodnju 18-cilindarskog motora, što se nije dogodilo. Dizajn s dva cilindara manje, ali u konfiguraciji slova W, pokazao se mnogo kompaktnijim, što je bilo gotovo apsolutno potrebno za takav sklop.

Naime, novi je motor i dalje nudio obujam od osam litara, a težina mu je unatoč impresivnim performansama iznosila prihvatljivih 400 kilograma. Motor se, između ostalog, sastoji od dva bloka (kut između njih je 90 stupnjeva) s po osam cilindara koji nisu postavljeni u istoj ravnini, već u dvije ravnine - slično Volkswagenovim motorima s oznakom VR6. Motor se sastoji od preko 3500 komponenti, a uz pomoć četiri turbo puhala 2001. godine tijekom testiranja postigao je snagu od 1001 'konja' ili 737 kilovata. Time je postao prvi serijski automobil koji je premašio magičnih 1000 'konja' snage motora.
 

No, iako se činilo da je Bugatti iz motora iscijedio sve što je moguće, u godinama koje su dolazile pokazalo se da je to daleko od istine. Temeljitim daljnjim razvojem snaga motora podignuta je na čak 1600 'konja', a krivulja okretnog momenta iznosi isto toliko njutn metara. U tome su, između ostalog, pomogle brojne inovacije, uključujući sekvencijalni ili dvostupanjski rad turbopuhala, gdje se prvo uključuje jedno, a zatim drugo puhalo. Naravno, ulogu igra i činjenica da su turbo puhala na Chironu 69 posto veća nego na Veyronu. U jednom su trenutku i Veyron i Chiron bili najbrži automobili na svijetu. Ovaj motor ostat će i nakon umirovljenja zapisan u automobilskoj povijesti kao jedan od najveličanstvenijih.

Tajna snage Bugatti Veyrona, Chirona i Diva zapravo nije tajna. Svaki model opremljen je masivnim motorom koji ima 16 cilindara koji su raspoređeni u četiri skupine u jedinstvenoj W konfiguraciji. Otkako se prvi put pojavio pod haubom Veyrona 2005., W16 motor je nekoliko puta rekonfiguriran, dajući još veću konjsku snagu i brzinu Bugattijevoj liniji superautomobila koji oduzima dah.

Bugatti Chiron Super Sport 300+ koji je cestovna jurilica posve legalna, sadrži najsnažniju verziju ovog motora. Chiron Super Sport 300+ razvija 1578 KS i postiže najveću brzinu od 492,48 km, što ga je u jednom trenutku činilo najbržim sportskim automobilom na svijetu.

Iako je Chiron najbrži model u liniji Bugattija, ograničeno izdanje Centodieci je bilo najsnažnije. Centodieci također koristi W16 motor, ali ima 1600 KS u usporedbi s 1578 KS kod Chirona.

Čak i kada je prvi put debitirao 2005., W16 nije bio nepopustljiv. Pokretan W16, Veyron je proizvodio više od 1000 KS i jurio do najveće brzine od 254 mph. U to je vrijeme Veyron bio serijski sportski automobil s najboljim performansama. S vremenom je motor ponovno podešen da bude jači, brži i bolji.

Legendarni W16 motor prešao je dug put otkako je osvojio automobilski svijet prije više od 17 godina, no nažalost razvoj autoindustrije i politika okretanja zelenim tehnologijama bili su njegov krvnik!