Foto: Emica Elvedji/Pixell

Godina na izmaku bila je jedna od najturbulentnijih kada je u pitanju kretanje cijena naftnih derivata. Trenutna situacija jedna je od najneizvjesnijih u posljednjih godinu dana, a razlog tome treba tražiti u krizi u Ukrajini, koja je također dovela do brojnih poskupljenja energenata. Nakon proljetnog poskupljenja nafte, država je čak ponovno uvela regulaciju cijena 95-oktanskog benzina i dizelskog goriva radi zaštite potrošača, ali se situacija od tada znatno smirila. Nakon što je dostigla vrhunac iznad 120 dolara po barelu teksaške nafte, cijena barela iste nafte za isporuku u siječnju danas, 1. prosinca, iznosi 'samo' 80,46 dolara. Prema najvećem naftnom trgovcu u našoj zemlji, tvrtki Ina/Mol, razloga za veselje i (pre)velika očekivanja nema:

"Pojeftinjenje sirove nafte ne mora nužno značiti i pojeftinjenje naftnih derivata na svjetskim tržištima. Osim volatilnosti i nepredvidivosti globalnog tržišta goriva, situacija u Ukrajini i dalje donosi veliku neizvjesnost. Stoga je u takvoj situaciji pokret cijene i sirove nafte i goriva moraju se tumačiti kroz dulje vremensko razdoblje. Jedan skok ili pad cijene u odabranom kraćem razdoblju ne mora nužno značiti preokret dugoročnijeg trenda cijena nafte ili goriva."

"Zbog navedenih čimbenika nije moguće predvidjeti daljnji razvoj nabavnih i maloprodajnih cijena goriva. U slučaju nastavka izvanredne situacije u Ukrajini i eskalacije mjera EU prema Rusiji, možemo očekivati ​​daljnje promjene u otkupne i maloprodajne cijene.One će ovisiti i o daljnjim mjerama države."

Unatoč navedenim mjerama, čini se da su potrošači ponovno povukli okidač. Podsjetimo, svjetski naftni divovi već su ljetos objavili rekordne zarade, od kojih su neke bile više milijardi eura nego u istim razdobljima prethodnih godina.

To se dobrim dijelom može objasniti i usporedbom cijena nafte na svjetskim tržištima i cijena naftnih derivata na domaćem tržištu danas i prije godinu dana. Tada je za barel sirove nafte s rokom isporuke u veljači trebalo izdvojiti 75,76 dolara. Cijena dvaju najprodavanijih naftnih derivata u Hrvatskoj tada je bila 1,313 eura (gorivo od 95 oktana) i 1,417 eura (dizelsko gorivo), a danas, kada je cijena sirove nafte tek neznatno viša unatoč visokoj inflaciji posljednjih mjeseci ( manje od razlike, koja realno u idealnim uvjetima može nestati u roku od tjedan dana) nego prije 11 mjeseci za litru navedenih naftnih derivata potrebno je izdvojiti 1,406 eura, odnosno 1,623 eura. Razlika iznosi više od 15 odnosno 22 centa. Porast cijena koji osjete kupci u usporedbi s globalnim tržištem nafte stoga je puno veći. Valja napomenuti da su cijene naftnih derivata u Hrvatskoj među najnižima u regiji.

S druge strane, valja napomenuti da Hrvatska ne kupuje sirovu naftu na svjetskim tržištima jer već dugo nema "svoju rafineriju". Umjesto toga, naftni derivati ​​kupuju se na mediteranskim tržištima, zbog čega maloprodajne cijene puno više ovise o kretanju lokalnih cijena nego o cijenama sirove nafte.U Hrvatskoj, koja se smatra jednom od rijetkih zemalja s reguliranim cijenama goriva, konačna cijena goriva iznosi koju čine cijena goriva na burzama, državna trošarina, trgovačke marže, doprinos za obveznu pričuvu te trošarine i porez na dodanu vrijednost.

Ujedno iz Vlade pojašnjavaju da mjerama, barem zasad, još uvijek štite kupce, jer da cijene nisu regulirane, cijena litre 95-oktanskog benzina nakon zadnje promjene iznosila bi 1,567 eura 22. studenog cijena za litru dizelskog goriva i 1,774 eura – što je još uvijek ispod europskog prosjeka. No, činjenica je da rast cijena naftnih derivata prati promjene cijena nafte na svjetskim tržištima, a potrošači su ponovno podnijeli najveći teret.