Sve je aktualnije pitanje gospodarenja otpadom ili istrošenim baterijama električnih automobila, koji zbog pada kapaciteta pohrane električne energije više nisu prikladni za njihovu primarnu uporabu. Sve je više električnih i hibridnih automobila, što će u narednim godinama dovesti do sve više korištenih baterija na tržištu. Protivnici električnih automobila stoga će se vjerojatno još glasnije protiviti njihovoj popularizaciji. To često nije slučaj, budući da se baterije sastoje od brojnih rijetkih i plemenitih metala, pa će proizvođači rabljene baterije rado preuzeti i reciklirati (besplatno). Naravno, barem za sada to nisu dužni učiniti. Zato je novi propis Europske unije, koji regulira područje upravljanja istrošenim baterijama u svim područjima, sve više dobrodošao, jer će se morati rjeđe puniti - ali kao rezultat toga očekuje se kraći vijek trajanja automobila. nego vijek trajanja baterija zbog istrošenosti ili kvara drugih komponenti i neracionalnosti njihovog popravka. U svakom slučaju, za očekivati ​​je da će automobili u svom životnom ciklusu prijeći najmanje 150.000 kilometara, što je jednako šteti koju je napravio njegov "brat", model Q5, s dizelskim motorom. Razlog tome leži u izrazito rasipnoj proizvodnji električnih automobila ili akumulatora (u usporedbi s klasičnim automobilima), zbog čega su emisije CO2 u proizvodnom procesu nerazmjerno veće.

Europski parlament usvojio je 10. ožujka sporazum koji će se koristiti za daljnje pregovore s pojedinim članicama EU-a i njihovim vladama o gospodarenju otpadnim baterijama. Sporazumom su obuhvaćene i baterije električnih vozila i, primjerice, baterije za pametne telefone, koje će se morati lakše zamijeniti.Sporazum zastupnika u Europskom parlamentu usvojen je velikom većinom, s 584 glasa za; Njih 67 bilo je protiv zakona, a 40 je izostalo s glasovanja. Zakon, koji prvenstveno zahtijeva veću transparentnost u proizvodnji, korištenju i u konačnici zbrinjavanju otpadnih baterija, zahtijevat će od proizvođača da korisnicima omoguće jednostavnu vađenje ili zamjenu baterija u mobitelima (i sličnim uređajima) i električnim skuterima bez potrebe stručne pomoći ili obuke za ovo. Proizvođači će to morati postići do 2024. ili za manje od dvije godine.

POČINJE SA SKUTERIMA

„Prvi put u europskom zakonodavstvu Uredba o baterijama postavlja sveobuhvatan skup pravila koja reguliraju cijeli životni ciklus proizvoda, od faze dizajna do kraja njegova životnog vijeka. Time se stvara novi pristup produljenju vijeka trajanja baterije i uvode novi standardi održivosti koji bi trebali postati mjerilo za cijelo globalno tržište baterija. Baterije su ključna tehnologija za promicanje održive mobilnosti i za pohranu obnovljive energije. Kako bi postigli ciljeve zelenog sporazuma i privukli ulaganja, suzakonodavci moraju brzo usvojiti jasna i ambiciozna pravila i rokove", rekla je Simona Bonaf, europarlamentarka i članica S&D-a, poput električnih skutera i pametnih telefona, posebno u slučaju potonji, uređaji koje pojedinci najbrže mijenjaju, mnogi, uključujući i mene, čak i unutar dvije godine od kupnje. No, ovi akumulatori predstavljaju samo dio svih akumulatora koje potrošači u Europi koriste svake godine, a većinu - čak 800.000 tona ili 80 posto - čine akumulatori koji se potom koriste za potrebe automobilske industrije. Velik dio baterija tada se ne reciklira na odgovarajući način, ali nedostaje podataka koliko je akumulatora ili baterija namijenjenih električnim automobilima.

Novi zakon, kao što je već spomenuto, u osnovi se odnosi na baterije u malim aparatima i električnim skuterima, ali je dio puno opsežnijeg dokumenta koji su zastupnici u Europskom parlamentu usvojili 2020. godine i služi kao temelj za sve buduće mjere u području pružanja čistiji promet ili manje emisije stakleničkih plinova u ovom sektoru.za 18 puta, a do 2050. čak 60 puta u odnosu na 2020. Pritom govorimo samo o količinama koje će trebati električni automobili i domaća energija skladište, koje s povećanjem potreba za električnom energijom, posljedičnim opterećenjem mreže i istodobnim povećanjem broja domaćih solarnih elektrana postaje sve popularnije.

HRVATSKA JE PRAVI UZOR EUROPI

U ovom trenutku, međutim, baterije električnih automobila možda ne predstavljaju prevelik teret, jer ih proizvođači automobila uglavnom rado vraćaju i recikliraju. Međutim, radi se o prilično velikim sklopovima koji se sastoje od stotina ćelija koje je potrebno potpuno rastaviti kada se recikliraju. Mora se pripaziti, jer baterije mogu eksplodirati tijekom rastavljanja, a posljedice za pojedince koji bi se mogli nalaziti u njihovoj blizini tada bi mogle biti kobne, no očekuje se da će udio svih litij-ionskih baterija biti prilično nizak na međunarodnoj razini. Prema riječima Paula Andersona iz Centra za strateške i kritične elemente Sveučilišta u Birminghamu, očekuje se da će dosegnuti tek pet posto, ponegdje i manje, a to je činjenica koju je relativno teško potvrditi. U Europi je taj udio znatno veći. Doseže oko 55 posto (podaci iz 2019.), a na tom području je najuspješnija Hrvatska koja reciklira čak 90 posto svih baterija. Slovenija u tom području znatno zaostaje jer smo do 2019. uspjeli reciklirati manje od 40 posto baterija.
 

Potrošene baterije glavni izvor energije

Prema nekim procjenama, reciklirani elementi mogli bi biti ključni izvor rijetkih materijala u budućnosti, kada potražnja za električnim baterijama za automobile naglo poraste. Prema Alisse Kendall, profesorici na Sveučilištu u Kaliforniji, recikliranjem rabljenih baterija zadovoljilo bi se više od polovice potreba za kobaltom, niklom i litijem, a recikliranje bi se teoretski moglo obavljati neograničeno, desetljeće za desetljećem ili nakon završetka životnog vijeka svaki paket baterija. Naravno, to će značiti i drugačiji tretman rabljenih automobila. Sada, na kraju svog životnog vijeka, automobili često hodočaste u sabirne centre za uništenje, gdje se rastavljaju, rabljeni dijelovi prodaju na tržištu rabljenih autodijelova, a otpadni metali se potom tope. imaju oko 25 posto novih komponenti izrađenih od recikliranih materijala. Ipak, radi se o relativno jednostavnim procesima koji ne zahtijevaju puno tehničkog znanja i obrazovanja ili obuke. Uklanjanje sklopova na baterije je, s druge strane, puno složeniji proces koji će zahtijevati znatno predznanje ljudi koji će se o tome brinuti.

Da nije mačji kašalj govori i činjenica da je za takve poslove licencirano tek nekoliko pojedinaca u Renault Training Centru kod Trebnja, koji je Renault nedavno otvorio za potrebe školovanja radnika u Sloveniji i jadranskoj regiji. Ovu činjenicu morat će se uzeti u obzir prilikom izrade konačnih planova gospodarenja otpadnim automobilskim akumulatorima u Europskoj uniji. Stoga bi imalo smisla uključiti proizvođače automobila u proces i očekivati ​​da se sami pobrinu za recikliranje, jer oni najbolje znaju sastav svojih vozila.

"Potrošene" baterije kao novi izvor energije

No, velik dio ovog zadatka je već obavljen, jer mnogi proizvođači već imaju rješenja za upravljanje istrošenim baterijama. Renault, koji je nedavno vlasnicima električnih vozila ponudio mogućnost najma električnih baterija pri kupnji i tako vodio računa o njihovoj zamjeni kada su istrošene, ponudio je jedno od prvih rješenja. Francuski proizvođač automobila, u suradnji s tvrtkama Veolia i Solvay, nedavno je počeo reciklirati rabljene baterije svojih električnih vozila. Barem za sada uspijevaju reciklirati sve električne baterije svojih vozila, dodajući da će prihvatiti i baterije drugih marki (vozila) autonomna električna vozila koja se brinu za dostavu komponenti između radnih stanica u svojim tvornicama. S druge strane, slično rješenje uvedeno je i u Volkswagenu, gdje je prošle godine u njemačkom gradu Salzgitteru otvoren novi pogon za reciklažu rabljenih baterija, s početnim kapacitetom od 3600 baterija godišnje. S druge strane, očekuje se značajan rast Honde u budućnosti.S druge strane, Honda je već 2019. godine u SAD-u pokrenula pilot projekt u kojem će se istrošene baterije modela Fit EV koristiti kao skladište energije. uređaja. Riječ je o pilot projektu, ali ima jedinstven potencijal (uz velike potrebe za električnom energijom i skokove potrošnje u budućnosti, svaki kilovat električne energije proizveden noću pri niskom opterećenju mreže koji se može pohraniti bit će vrlo dobrodošao) i visoku korisnu vrijednost na relativno nizak umetak.

Očekuje se da će Mercedes-Benz i Daimler Grupa otvoriti tvornicu za reciklažu 2023. Partnerska tvrtka za takve projekte pronađena je i u Stellantisu, a slične aktivnosti već provode drugi proizvođači, tvrtke ili različiti konzorciji. Tu je i Orano Grupa, kojoj je francuska vlada prošle godine dala potporu u iznosu od šest milijuna eura. U Švedskoj je Stena Recycling izdvojila oko 24,5 milijuna eura za novu tvornicu za reciklažu baterija, a sličnih projekata diljem Europe i razvijenog svijeta ima još mnogo.pola materijala utrošenog za izradu baterija. No, u budućnosti će se taj proces trebati optimizirati što je više moguće. Zahvaljujući brzom rastu prodaje električnih automobila (koji sada čine jednu petinu prodaje novih automobila), broj električnih automobila na europskim cestama već je premašio dva milijuna, a očekuje se da će do sredine desetljeća doseći osam milijuna i procjene vijeka trajanja baterije kreću se od 10 do 20 godina. Do prvog vala rabljenih baterija, dakle, ostaje još nekoliko godina, što znači da nema velikog komercijalnog interesa za privatna ulaganja u pogone za reciklažu, jer nema dovoljno ulaznog materijala. Europska unija će vjerojatno morati vrlo brzo djelovati, inače će biti prekasno.
 

Postoji mnogo ideja za međukorake i konačnu upotrebu djelomično istrošenih baterija.

Jedno od (djelomičnih) rješenja za recikliranje ili ponovnu upotrebu (uvjetno) korištenih akumulatora je i ugradnja u starodobna vozila. Sve je više poziva da se takvi automobili s vremenom elektrificiraju, a poprilično je primjera takvih preinaka već ugledalo svjetlo dana. Takve izmjene čine (isključivo) ekološki razumne, jer se radi o vozilima koja se rijetko koriste pa stoga nema potrebe za dometom od nekoliko stotina kilometara.